Inačica od 19. ožujka 2021. u 13:46 uredi 188.129.80.242 (razgovor) Nema sažetka uređivanja Oznake: uklonjeno uređivanje VisualEditor ← Starija izmjena		Inačica od 19. ožujka 2021. u 13:49 uredi ukloni ovu izmjenu Tulkas Astaldo (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, IP blok iznimke, Ophoditelji, Administratori 39.689 edits m uklonjena promjena suradnika 188.129.80.242 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Mark7747 Oznaka: brzo uklanjanje Novija izmjena →
Redak 8: Rad računala može biti zasnovan na kretanju mehaničkih dijelova, [[elektron]]a, [[foton]]a, [[kvant]]nih čestica ili neke druge [[fizika\|~~fizicke~~fizičke]] pojave. Iako se računala mogu izgraditi na mnogim postojećim [[tehnologija]]ma, gotovo svi današnji modeli sadrže u sebi elektroničke komponente. Kod većine današnjih računala zadani problemi se u osnovi rješavaju pretvaranjem svih relevantnih informacija u matematičke relacije korištenjem [[binarni sustav\|binarnog sustava]] (nula i jedan). (Međutim, računala ne mogu riješiti sve matematičke probleme.) Redak 50: === Memorija === Ovdje podrazumijevamo da je '''[[računalna memorija\|memorija]]''' niz ~~obrojcenih~~obrojčenih/numeriranih stanica, od kojih svaka sadrži djelić informacije. [[Informacija]] može biti [[instrukcija]] kojom se računalu zadaje neki zadatak. Stanica može sadržavati i [[podatak]] koji je potreban računalu da bi izvršilo neku instrukciju. U svakom slučaju, bilo koja stanica može sadržavati djelić informacije koji u danom trenutku može predstavljati podatak a već u sljedećem - instrukciju. Znači, sadržaj memorijskih stanica se neprestano mijenja. Veličina svake stanice i njihov broj razlikuju se od računala do računala, a i tehnologije izrade tijekom njihovog razvoja su bile bitno različite. Tako smo imali elektromehaničke memorije - releje, cijevi ispunjene [[živa\|živom]] u kojima su se stvarali zvučni pulsevi, matrice stalnih/trajnih magneta, pojedinačnih [[tranzistor]]a, sve do [[integrirani krug\|integriranih sklopova]] s više milijuna diskretnih i aktivnih elemenata. Redak 63: [[Datoteka:IBM Thinkpad R51.jpg\|200px\|mini\|desno\|Prijenosno računalo (prijenosnik, engl. ''laptop'', ''notebook''), bitno smanjenih dimenzija ali i često manjih mogućnosti i brzine za razliku od stolnog računala (engl. ''desktop'')]] Kod današnjih računala, [[Aritmetičko-logička jedinica\|aritmetičko-logička]] i ~~upravljacka~~upravljačka jedinica smještene su na jednom [[integrirani krug\|integriranom sklopu]] koji nazivamo [[Procesor (računarstvo)\|središnja obradna jedinica]] (CPU - central processing unit). Memorija računala smještena je na nekoliko malih integriranih sklopova pored centralnog obradnika. Nerazmjerno velik dio ukupne mase računala zapravo je sadržan u sustavu napajanja električnom energijom - [[jedinica za napajanje]] i I/O uređajima. Neka od većih računala razlikuju se od gore opisanog modela uglavnom po većem broju obradnika i upravljačkih jedinica koji rade istovremeno. Dodajmo ovome i da neka računala, čija je isključiva namjena znanstveno istraživanje i računanje, imaju sasvim drugačiju arhitekturu i zbog drugačijeg, nestandardiziranog načina programiranja, nisu našli širu komercijalnu primjenu. Dakle, u biti, načelo funkcioniranja računala je prilično jednostavno; kod svakog takta, računalo povlači instrukcije i podatke iz svoje memorije, ~~izvrsava~~izvršava naredbe, pohranjuje rezultate i ponavlja ciklus. Ponavljanje se vrši sve do nailaska na instrukciju "stop". == [[Softver]] (Programska oprema) == Redak 85: ==== Operacijski sustav ==== [[Operacijski sustav~~\|operacijski Sustav~~]] (OS) je skup programa koji omogućuju provođenje radnih zahvata na računalu. Zadaci OS-a su olakšavanje uporabe računala, djelotvorno iskorištavanje svih dijelova računala te višeprogramski rad. OS odlučuje koji će program u danom trenutku biti izvršavan, koliko i kojih resursa će mu biti dodijeljeno (memorija, I/O) i sl. OS također osigurava takozvani apstraktni omotač{{fact}} (HAL) oko [[hardver]]a i programima dopušta pristup preko [[servis]]a kao što su [[kod]]ovi (upravljački programi - "drajveri" od engl. driver), koji omogućavaju programerima pisanje programa bez potrebe za poznavanjem detalja o svim priključenim uređajima. Redak 91: == Vidi još == * [[Picotux]], jedno od najmanjih računala * [https://microbit.org/hr/ microbit], koristi se u obrazovanju u Hrvatskoj === Modeli kroz povijest === * [[MicroBee]] * [[Seattle Computer Gazelle]] == Izvori == {{izvori}}

Računalo: razlika između inačica