Wikipedija:Bez vlastitog istraživanja: Razlika između inačica

m
wp:pp ispr. i uskl.
m (diskretniji okvir)
Oznaka: uređivač wikiteksta (2017.)
m (wp:pp ispr. i uskl.)
Oznaka: uređivač wikiteksta (2017.)
{{Pravila Wikipedije}}
{{prečac|[[WP:BVI]]|[[WP:OR]]}}
'''Članci na Wikipediji ne smiju sadržavati vlastita istraživanja'''. Izraz "»vlastita istraživanja"« (WP:BVI) na Wikipediji koristimo za one činjenice, navode i ideje za koje ne postoje{{efn|name=bilj1|Kad pravilo spominje '''postojanje''' vjerodostojnih objavljenih izvora, misli se na to da je vjerodostojan izvor morao biti objavljen i još uvijek negdje postoji (na bilo kojem jeziku, bilo da je dostupan na internetu ili nije) čak i ako u članku uopće nije naveden. Članci koji imaju doslovno nula navedenih izvora bilo koje vrste i dalje mogu biti potpuno usklađeni s ovim pravilom sve dok postoji razumno očekivanje da svaki djelić iznesenog materijala može biti podržan od strane objavljenog vjerodostojnog izvora.}} vjerodostojni objavljeni izvori. Ovo pravilo isključuje i korištenje bilo kakve analize i sinteze objavljene građe kako bi suradnik u članku iznio ili implicirao zaključak koji ne postoji u izvorima. Kako bi pokazali da ne koristite vlastita istraživanja, morate moći citirati vjerodostojne objavljene izvore koji su direktno povezani s temom članka i koji direktno podržavaju materijal koji prikazujemo u članku. (Ovo pravilo se ne primjenjuje na SZR i na drugim stranicama na kojima se raspravlja o sadržaju članka i o izvorima, na stranicama rasprave o brisanju članka ili na oglasnim pločama za pravila.)
 
Zabrana vlastitih istraživanja znači da sav sadržaj dodan u članak mora biti '''pripisiv''' vjerodostojnom objavljenom izvoru, čak i ako nije doista pripisan.{{efn|name=bilj1}} Pravilo provjerljivosti nam govori da se pripisivanje u tekstu ili [[Wikipedija:Navođenje izvora|''linijsko pripisivanje'']] vjerodostojnom izvoru mora koristiti za sve citate (kad prenosimo nečije izjave ili sadržaj izvora bez prepričavanja) te za sve ono što je osporavano ili vjerojatno može biti sporno. Međutim, vjerodostojan i objavljen izvor mora postojati čak i za sadržaj koji nikad neće biti osporavan. Na primjer, izjava "»glavni grad Hrvatske je Zagreb"« ne treba izvor, a ne predstavlja ni vlastito istraživanje zato što to nije nešto što ste izmislili i pogotovo zato što je toliko jednostavno za provjeru da ama baš nitko neće imati nikakve primjedbe – svi znamo da za tu izjavu postoje izvori, čak i ako nisu pripisani i navedeni. '''Svaka izjava mora biti pripisiva, čak i ako nije pripisana.'''
 
Unatoč potrebi za pripisivanjem sadržaja vjerodostojnim izvorima, ne smijemo ih plagirati (prepisivati) ili kršiti njihova autorska prava. Prenošenje sadržaja iz izvora korištenjem vlastitih riječi uz zadržavanje originalnog značenja ne smatra se vlastitim istraživanjem.
 
<div style="margin: 0.5em 0em 2em 0em; border-left: 2px solid #696; background-color: #f3fff3; padding: 0.6em; overflow:hidden;">Pravilo o zabrani vlastitog istraživanja (WP:BVI) je '''jedno od tri ključna pravila''' vezanao za sadržajsadržaju koje, zajedno s pravilima [[Wikipedija:Nepristrano gledište|Nepristrano gledište]] (WP:NG) i [[Wikipedija:Provjerljivost|Provjerljivost]] (WP:PRO), određuje vrstu i kvalitetu materijalasadržaja koji suje prihvatljiviprihvatljiv u člancima na Wikipediji. Zbog toga što '''ova pravila funkcioniraju kao cjelina,''' tako što se međusobno nadovezuju i nadopunjavaju, '''ne smiju se nikad interpretirati odvojeno,''' a uređivači bi se trebali detaljno upoznati sa sva tri pravila prije nego što krenu uređivati članke.</div>
<!--Za pitanja o tome poštuje li određeni doprinos ovo pravilo ili pak predstavlja vlastito istraživanje posjetite oglasnu ploču [[WP:BVI]].-->
 
 
* [[Primarni izvori|'''Primarni izvori''']] su originalna građa koja je prostorno i vremenski blizu događaja i koju su često pisali sami sudionici. Oni nude pogled iz prvog lica na događaj, razdoblje u prošlosti, znanstveno otkriće, umjetničko djelo, političku odluku i slično. Primarni izvori mogu, ali ne moraju biti neovisni izvori. Opis ili izvješće o prometnoj nesreći koje su pisali svjedoci je primarni izvor informacija o događaju. Slično tome, znanstveni rad koji dokumentira novi eksperiment autora rada predstavlja primarni opis ishoda tog eksperimenta. Povijesni dokumenti kao što su dnevnici su primarni izvori.
*:{{boja|#f7e4e4orange|'''''Pravilo'''''|redwhite}}: Osim ako nisu ograničeni nekim drugim pravilom, primarni izvori koje su objavili ugledni izdavači smiju se koristiti na Wikipediji, ali samo uz veliku dozu opreza, jer ih je lako pogrešno upotrijebiti. Svaka interpretacija odnosno tumačenje sadržaja primarnog izvora zahtijeva vjerodostojan sekundarni izvor koji takvo tumačenje potvrđuje. Primarni izvor se na Wikipediji smije koristiti samo u slučaju izravnih, očiglednih činjeničnih izjava koje može potvrditi bilo koja prosječno obrazovana osobe bez posebnog stručnog znanja, a koja ima pristup izvoru. Na primjer, članak o nekom romanu može citirati odlomke romana kako bi dočarao radnju, ali je za dodavanje bilo kakve interpretacije ili književne kritike nužan sekundarni izvor.
*:* '''Ne smijete''' samostalno analizirati, sintetizirati, ocjenjivati, interpretirati ili tumačiti sadržaj primarnog izvora. Umjesto toga, koristite vjerodostojne sekundarne izvore koji to rade.
*:* '''Ne smijete''' utemeljiti čitav članak na primarnim izvorima, a budite oprezni i u slučaju kad na njima temeljite veće dijelove članka.
*:* '''Ne smijete''' u članak dodavati sadržaj koji nije utemeljen na izvorima, već na vašem osobnom znanju i iskustvu jer bi to pretvorilo Wikipediju u primarni izvor tog sadržaja. <!--na en.wiki u nekim slučajevima dozvoljavaju "seen by many"; primjer: pišemo što postoji u nekom hrv. gradu - škole, umjetnička društva, i sl. - za što je teško očekivati ikakve izvore --> Budite posebno pažljivi kad koristite primarne izvore pri radu na životopisima živućih osoba i prije uređivanja svakako proučite [[Wikipedija:Životopisi živih osoba|pravilo koje o tome govori]].
* '''[[Sekundarni izvori]]''' donose promišljanja autora zasnovana na primarnim izvorima; autor je u pravilu prostorno-vremenski barem minimalno odmaknut od događaja koji opisuje. Sekundarni izvor sadrži autorove analize, sinteze, ocjene, interpretacije ili tumačenja originalnih činjenica, dokaznog materijala, koncepata ili ideja preuzetih iz primarnih izvora. [[Wikipedija:Sekundarni ne znači neovisni|Sekundarni izvori ne moraju nužno biti neovisni izvori]]. Oni se oslanjaju na primarne izvore za svoj sadržaj te o njima donose analitičke sudove, ocjenjuju ih i vrednuju. Na primjer, znanstveni članak koji donosi analitički pregled znanstvenih radova u nekom polju istraživanja može biti sekundarni izvor za naše istraživanje. Da li je izvor primarni ili sekundarni često ovisi o kontekstu. Knjiga vojnog povjesničara o Drugom svjetskom ratu može biti sekundarni izvor o ratu, ali tamo gdje govori o osobnim ratnim iskustvima autora predstavlja primarni izvor o tim iskustvima. Recenzija knjige može također biti mišljenje, sažetak ili pak stručna recenzija. Vjerodostojni sekundarni izvori u pravilu su prošli recenzije drugih stručnjaka u danom području.
*:{{boja|#f7e4e4orange|'''''Pravilo'''''|redwhite}}: Članci na Wikipediji obično se oslanjaju na građu iz vjerodostojnih sekundarnih izvora. Članci smiju sadržavati tvrdnje do kojih se došlo analizom, sintezom, ocjenom, interpretacijom ili tumačenjem, ali '''''samo ako''''' su takve tvrdnje objavljene u vjerodostojnim sekundarnim izvorima.
*'''[[Tercijarni izvori]]''' su izdanja kao što su enciklopedije, priručnici i druge zbirke informacija koje sumiraju primarne i sekundarne izvore. Upravo Wikipediju smatramo tercijarnim izvorom. Većinu uvodnih udžbenika na pred-diplomskoj razini i nižoj smatramo tercijarnim izvorima zato što sabiru više sekundarnih izvora.
*:{{boja|#f7e4e4orange|'''''Pravilo'''''|redwhite}}: Vjerodostojni tercijarni izvori mogu biti korisni zato što daju široki pregled sažetaka tema koje uključuju mnoge primarne i sekundarne izvore i pomažu kod utvrđivanja važnosti neke teme ili gledišta, pogotovo kad se gledišta primarnih ili sekundarnih izvora međusobno razlilaze. Neki tercijarni izvori su pouzdaniji od drugih, a i unutar pojedinog tercijarnog izvora neka tema ili gledište može biti bolje obrađena od druge. Članci na Wikipediji ne smiju se koristiti kao tercijarni izvori za druge članke na Wikipediji, ali se ponekad smiju koristiti kao primarni izvori za članke o Wikipediji samoj.
 
== Sinteza objavljene građe ==
{{prečac|[[WP:SYNTH]]}}
Ne objedinjujte, ne povezujte, ne kombinirajte, ne sastavljajte, ne spajajte i ne sjedinjujte građu iz više izvora kako bi došli do zaključka ili implicirali zaključak koji nije izričito ili eksplicitno naveden ni u jednom od izvora. Slično tome, ne kombinirajte dijelove iz istog izvora kako bi izveli zaključak koji nije izričito naveden u samom izvoru. Ako jedan vjerodostojni izvor izjavi A, a drugi izjavi B, nemojte spajati A i B zajedno kako bi čitatelja navodili na zaključak C koji nije spomenut niti u jednom od korištenih izvora. Ovakva radnja predstavlja uredničku sintezu objavljene građe s ciljem navođenja čitatelja na posve novi zaključak; ovo nije prihvatljivo na Wikipediji jer takav sadržaj predstavlja '''vlastito istraživanje''' suradnika na članku. "»A i B, stoga C"« je prihvatiljivo ''ako i samo ako'' je isti argument u istom kontekstu objavljen u vjerodostojnom izvora. Ako jedan izvor iznese "»A"« u jednom kontekstu, a "»B"« u drugom, bez da ih povezuje i bez da iznese argument "»stoga C"«, onda se "»stoga C"« ne smije upotrijebiti u članku.
 
== Bilješke ==