Razlika između inačica stranice »Želudac«

Obrisano 9 bajtova ,  prije 6 mjeseci
bez sažetka
(uklanjanje izmjene 5631510 suradnika 89.111.226.189 (razgovor))
Oznaka: uklanjanje
[[Datoteka:Stomach diagram.svg|mini|250px|Jednjak, želudac i dvanaesnik (tanko crijevo) u [[Ljudska probava|ljudskom probavnom sustavu]], položaj želuca u tijelu.]]
 
U [[anatomija|anatomiji]], '''želudac''' je organ koji služi za [[probava|probavu]] hrane. Nalazi se između [[jednjak]]a i tankog crijeva, odnosno [[dvanaesnik]]a.<ref name="kif">{{hr}} [http://www.kif.unizg.hr/_download/repository/Probavni_sustav.pdf Prezentacija probavnog sustava na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu] <small>(Pristupljeno: 07.09.2012.)</small></ref> Kod većine [[životinje|životinja]], glavni zadatak želuca jest razgrađivanje većih molekula [[masti i ulja|masti]] na manje kako bi lakše ušle u [[tanko crijevo]].
 
Kod [[čovjek|ljudi]] želudac je nalik na vrećicu u [[ljudska probava|probavnom]] sustavu. Sastoji se od tri dijela: ulaznog dijela (kardija), tijela želuca (fundus) i izlaznog dijela (pilorus). U stijenci se nalaze tri sloja glatkih mišića (uzdužni, kružni i kosi) koji se stežu i tako melju hranu. U stjenci su i brojne žlijezde koje izlučuju probavne sokove i sluz.<ref name="drvo">{{hr}} Enciklopedijski časopis Drvo Znanja, broj 95., str. 34-3834–38.</ref> Želudac stvara želučane tekućine kojima razgrađuje [[hrana|hranu]] i pretvara ju u kašastu smjesu. Želučani sokovi su [[enzim]] pepsin, [[klorovodična kiselina]] (HCl) i sluz. Enzim pepsin (kojeg luče želučane glavne stanice) služi za degradaciju [[bjelančevine|bjelančevina]] u peptide, klorovodična kiselina razgrađuje masti, a želučana sluz ju razrijeđuje kako ne bi oštetila stijenku želuca.
 
Nakon probave u želucu, hrana putuje u [[tanko crijevo]] (dvanaesnik).