Mletačka Republika: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Čemu?
Oznaka: uklanjanje
m točke u wikipoveznice s godinama
Redak 16:
|datum_kraj = [[17. listopada]] [[1797.]]
|događaj1=[[Zadarski mir]]
|datum_događaj1=[[18. veljače]] [[1358.]].
|p1 = Bizantsko Carstvo
|flag_p1 = Flag of PalaeologusEmperor.svg
Redak 35:
|vođa1 = [[Paolo Lucio Anafesto]] (prvi)
|godina_vođa1 = [[697]]. - [[717]].
|godina_vođa2 = [[1789.]]. – [[1797|97]].
|događaj_kraj = [[Mir u Campo Formiju|Kampoformijski mir]]
|fusnote = * Tradicionalno, osnivanje Republike datira se [[697.]] godine
}}
'''Mletačka Republika''' ili '''Republika Venecija'''<ref name="LZMK">[https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=64239 Venecija], [[Hrvatska enciklopedija]] - mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pristupljeno 30. rujna 2020.</ref> ([[Talijanski jezik|tal.]] ''Repubblica di Venezia'', kasnije ''Repubblica Veneta''; [[venecijanski jezik|ven.]] ''Repùblica de Venèsia'', kasnije ''Repùblica Vèneta''), službeno '''Presvijetla Mletačka Republika''' ([[talijanski|tal.]] ''Serenissima Repubblica di Venezia'', [[venecijanski|ven.]] ''Serenìsima Repùblica Vèneta''), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje [[Italija|Italije]], [[Slovenija|Slovenije]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Albanija|Albanije]], [[Grčka|Grčke]] i [[Cipar|Cipra]], sa središtem u današnjem [[Italija|talijanskom]] gradu [[Venecija|Veneciji]]. Postojala je od [[9. stoljeće|9.]] do [[18. stoljeće|18. stoljeća]] ([[1797.]]. godine).
 
Bila je [[Pomorstvo|pomorska sila]] na obalama istočnog [[Sredozemno more|sredozemnog mora]], odnosno na obalama [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Nastala je kao [[grad-država]], nakon invazije [[Langobardi|Langobarda]] današnje sjeverne Italije. Tijekom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]], Mletačka Republika se razvija u vodeću [[Pomorstvo|pomorsku silu]] u ovom dijelu svijeta, ovladavši najvećim dijelom [[Jadran|jadranske obale]], dijelom otoka u [[Egejsko more|Egejskom moru]], te osnovavši svoje trgovačke [[Kolonija|kolonije]] u [[Istanbul|Carigradu]] i [[Jeruzalem]]u. Republika je prestala postojati nakon [[Napoleon]]ovog osvajanja [[1797.]] godine. Podijeljena je na [[Venecijanska provincija|Venecijansku provinciju]] [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]], [[Cisalpinska Republika|Cisalpinsku Republiku]] i [[Ilirske pokrajine]], [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskog Carstva]].
Redak 183:
Na samom početku Mletačke Republike gradski [[dužd]] je vladao potpuno [[Autokracija|autokratski]], no kasnije je njegova vlast ograničena institutom ''promissione'', vlastitim obećanjem koje je dao prilikom izbora. Rezultat toga bio je da je [[dužd]] dijelio vlast s ''Velikim vijećem'', sastavljenim od 480 članova uzetih iz venecijanskih patricijskih obitelji, na taj način "Dužd nije mogao učiniti ništa bez Velikog vijeća ali isto tako ni Veliko vijeće nije moglo ništa učiniti bez njega". Mletačka Republika dijelila se na [[Mletačko kopneno zaleđe|Kopneno zaleđe]] (Domini di Terraferma), [[Mletački prekomorski posjedi|Stato da Mar]] i [[Duždevina|Dogado]].<ref>[http://www.ffzg.unizg.hr/pov/pov2/file.php?folder=dipl_stud&file=mletacka Mletačka Republika: imperijalna baština]</ref>
 
U [[12. stoljeće|XII. st.]] na intervenciju aristokratskih obitelji iz Rialta dodatno su smanjene duždeve ovlasti uspostavljanjem ''Malog vijeća'' ([[1175.]].), koje se sastojalo od šest duždevih savjetnika i ''Quarantie'' ([[1179.]].) kao vrhovnog suda. Te su institucije [[1223.]]. godine pretvorene u ''Signoriu'' (Gospoština) koja se sastojala od dužda, Malog vijeća i tri čelnika Quarantie. Signoria je postala središnje tijelo vlasti i predstavljala kontinuitet Republike, baš kao što kaže slavna izreka: "Se è morto il Doge, niente Signoria" ( "Ako je dužd mrtav, nije Signoria").
Tad su ustanovljene ''sapientes'' (mudroslovni uredi), isprva dva a kasnije šest, koji su u kombinaciji s ostalim ustanovama tvorili ''Collegio'', iz kojih se oblikovala izvršna vlast Republike. [[1229.]]. godine osnovan je ''Consiglio dei Pregadi'' (Vijeće umoljenih), senat, od 60 članova izabranih u Velikom Vijeću.<ref>Catholic Encyclopedia'', "[http://www.newadvent.org/cathen/15333a.htm Venecija]", str 602.</ref>
 
Ovakav razvoj političke strukture vlasti davao je duždu vrlo malo moći, stvarna vlast otišla je u ruke Velikog Vijeća.
Redak 190:
Velikom se političkom misliocu renesanse [[Niccolò Machiavelli|Machiavelliju]] vlast u Mletačkoj Republici daleko više sviđala od one u njegovoj [[Firenca|Firenci]].
 
[[1335.]]. godine osnovano je ''Vijeće desetorice'', koje je odmah po osnutku postalo središnje političko tijelo. Članovi tog vijeća radili su u tajnosti. Oko [[1600.]]. godine dominacija ''Vijeća desetorice'' nad ''Velikim vijećem'' počela se shvaćati kao prijetnja Republici te su ovlasti ''Vijeća desetorice'' bitno umanjene.
 
[[1454.]]. godine osnovan je ''Vrhovni sud'', u kojem su bila tri državna inkvizitora. Cilj suda bila je zaštita sigurnosti Republike pomoću [[Špijunaža|špijunaže]], [[Špijunaža|kontrašpijunaže]] i unutrašnjeg nadzora uz mrežu doušnika. Time se Republika željela osigurati da ne dođe pod vlast jednog "vladara", poput mnogih drugih talijanskih gradova iz tog doba. Jednoga od inkvizitora - popularno zvanog ''Il Rosso'' ("crveni") zbog svoje skerletnog ogrtača - birali su duždevi savjetnici, a dva - popularno zvana ''I Negri ("crni") zbog crnog ogrtača - biralo je Vijeće desetorice. Vrhovni sud s vremenom je preuzeo neke ovlasti Vijeća desetorice.
 
[[1556.]]. godine osnovano je vladino tijelo ''Proveditori ai beni inculti'', za unapređenje poljoprivrede povećanjem poljoprivrednih površina i poticanjem privatnih ulaganja. To tijelo je posljedica stalnog porasta cijena žitarica tijekom [[16. stoljeće|16. stoljeća]] te se njime htjelo potaći prijenos kapitala iz trgovine u poljoprivrednu proizvodnju.
 
== Zemljopis ==