Zlatna Horda: razlika između inačica

Slabljenju carstva pridonjela je [[crna smrt|velika epidemija kuge]] [[1340-ih]] i osobito, međusobne borbe mongolskih velmoža u razdoblju od [[1357.]] do [[1381.]] godine. [[Moskva|Moskovski]] veliki knez [[Dimitrije Donski]] (1359. – 1389.) iz dinastije [[Rjurikoviči]]a porazio je Mongole na Kulikovom polju [[1380.]] godine. Mongolske velmože su se ponovo okupile te su pod vodstvom kana Tohtamiša († 1405.) napale i spalile [[Moskva|Moskvu]] [[1382.]]<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/51049/ Proleksis enciklopedija online]</ref>, ali su se zbog zime i snijega morali povući na jug.

Godine [[1395.]] [[Tatari]] pod vodstvom [[Timurlenk]]a napali su i opljačkali Zlatnu Hordu, od čega se ona nikada nije oporavila. Poslije Tohtamišove smrti [[1405.]] godine, započele su stalne borbe oko središnje vlasti. Iz Zlatne Horde se [[1437.]]. izdvaja [[Krimski Kanat]], [[1449.]]. stvoren je samostalni [[Kazanski Kanat]], a [[1466.]] [[Astrahanski Kanat]]. Zadnji pokušaj kana Ahmeda (1459. – 1481.) da ujedini Mongole završio je neuspješno.

Mongoli su [[1480.]]. pokušali na rijeci [[Ugra (rijeka)|Ugri]] napasti [[Rusi|Ruse]], no mjesecima se ni jedna vojska nije usuđivala napasti drugu. Na kraju su se Mongoli povukli s bojnog polja, a ova godina se računa kao prekretnica u oslobođenju [[Rusija|Rusije]] od mongolske vlasti. Zlatna Horda je konačno propala [[1502.]] godine, kada je njene posljednje dijelove osvojio Krimski Kanat.