Biogeografija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →‎top: točke u wikipoveznice s godinama
Redak 1:
'''Biogeografija''' je znanost o rasprostranjenosti [[vrsta]] obično promatranih od regionalnih do kontinentskih razmjera. Primjer rasprostranjenosti na toj razini može se objasniti kombinacijom povijesnih faktora povezanih s prostorom i izolacijom kopna, povezanih s dostupnom zalihom energije.
 
Prije objavljivanja [[Robert MacArthur|MacArthurove]] i [[E.O. Wilson|Wilsonove]] ''[[Teorija otočne biogeografije|Teorije otočne biogeografije]]'' iz [[1967.]]. godine (koja je proširila njihovu radnju na tu temu iz [[1963.]].) područje biogeografije je bilo viđeno uglavnom kao povijesno, te je kao takvo bilo čisto deskriptivno. Robert MacArthur i E.O. Wilson su promijenili to shvaćanje te su pokazali da se bogatstvo nekog prostora vrstama može predvidjeti u terminima takvih faktora kao što su stanište, stopa imigracije i stopa izumiranja. To je povećalo zanimanje za otočnu biogeografiju. Primjenjivanje teorije [[otočna biogeografija|otočne biogeografije]] na [[fragmentacija staništa|fragmente staništa]] je potaklo razvoj područja poput [[biologija održanja|biologije održanja]] i [[biologija krajolika|biologije krajolika]] (bar među britanskim i američkim akademicima, jer biologija krajolika ima drukčiji postanak prema europskim akademicima).
 
Klasična biogeografija je dobila uzlet razvitkom [[molekularna sistematika|molekularne sistematike]]. Taj je razvoj omogućio znanstvenicima da testiraju teorije o podrijetlu i disperziji populacija (''npr.'' otočnih [[endem|endema]]). Dok je primjerice klasična biogeografija mogla nagađati o podrijetlu vrsta na [[Havajsko otočje|Havajskom otočju]], molekularna sistematika je omogućila znanstvenicima da testiraju teorije o srodstvu tih populacija s pretpostavljenim izvorom populacija u [[Azija|Aziji]] i [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]].