Wikipedija

Hanza: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m →‎Vrhunac: uprkos u usprkos
m točke u wikipoveznice s godinama
Redak 5:
 
==Povijest==
Vrijeme nastanka Hanze nije nedvosmisleno utvrđeno. Nastajala je i rasla, a da niti suvremenici nisu imali sasvim jasnu predodžbu o tome, koji bi se događaj mogao smatrati trenutkom njenog nastanka. No čini se, da je [[1157.]]. već postojao njen začetak, jer za tu godinu u [[London]]u postoji dokument o kupnji zemljišta za gradnju stovarišta više udruženih gildi njemačkih trgovaca.
 
Kako su se udruživale gilde trgovaca, s vremenom se stvarao i Hanzeatski savez gradova. Nastaju prvo regionalni savezi gradova ([[1241.]]. [[Lübeck]] i [[Hamburg]] svoju već 11 godina dugu blisku suradnju uređuju i ugovorom), da bi im se vremenom pridruživao sve veći broj gradova ([[1241.]]. im se pridružuje [[Köln]]), i savez se širio, a Lübeck preuzeo vodeću ulogu u to vrijeme vrlo zanimljivim trgovanjem Baltikom (kupovina [[vosak|voska]], [[Koža|kože]], [[smola|smole]], [[drvo|drva]], [[pšenica|pšenice]] i [[raž]]i, a prodaja prije svega [[sol]]i).
 
[[1356.]]. pod vodstvom Lübecka sklopljen je labavi savez gradova. Njemačka Hanza i nakon tog službenog organiziranja bila je vrlo slobodna organizacija koja nije imala svoj "ustav" niti popis članica, nikakve određene stalne izvore financiranja, niti službenike.
 
Srž je činilo oko 70 gradova, dok je još oko 130 bilo u labavoj asocijaciji sa Savezom. Time se područje utjecaja Hanzeatskog saveza proširilo od [[Flandrija|Flandrije]] do Revala (danas [[Tallinn]]a) i pri tome obuhvatilo cijelo područje Baltika, sve do [[Finski zaljev|Finskog zaljeva]]. Najvažniji član koji nije bio grad, bio je [[Teutonski red]]. Od 1356. odluke Saveza donošene su na ''Hanzinim danima'' jednostavnom većinom, i protokolirane.
Redak 28:
Gubitak moći Hanze počinje s jačanjem teritorijalnih sila na području Baltika. Gradovi kojima je do tada upravljala Hanza, moraju priznati vlast mjesnih vladara. Kasnije, kad je otkrivena [[Amerika]], težište trgovine izmješta se sa Baltika. Pri tome, obujam trgovine Hanze opada, a nastaju i snažni konkurenti koji umanjuju značaj Hanze za pojedine gradove - odnosno trgovce. Način trgovanja uz plaćanje [[srebro|srebrnim]] novcem, uobičajen u Hanzi se mijenja, pojavljuju se [[Nizozemska|nizozemski]] trgovci i razbijaju Hanzin trgovački monopol na Baltiku, a pojedini gradovi u tim uvjetima gube interes za članstvo u Savezu, i slijede svoje interese. Uz to, raste i politički autoritet njemačkih knezova koji ograničavaju Hanzu u njenim aktivnostima. Pokušaj [[Španjolska|Španjolske]] da pridobije suradnju s Hanzom u organiziranju trgovine s njenim kolonijama propada zbog unutrašnjih neslaganja u Hanzi između [[katoličanstvo|katoličkih]] i [[protestantizam|protestantskih]] struja unutar nje.
 
Pokušaji Hanze da se reorganizira preseljenjem kontora iz [[Brügge]]a u [[Antwerpen]] nije uspio, a konačna propast Hanze počinje [[1494.]]. zatvaranjem [[kontor]]a u Novgorodu, kad ga osvaja moskovski veliki knez [[Ivan III., moskovski veliki knez|Ivan III.]].
 
Zadnji formalni sastanak Hanze bio je [[1669.]]. u [[Lübeck]]u. Lübeck, [[Bremen]] i [[Hamburg]] smatrali su se članovima Hanze do [[1862.]], a brojni gradovi u sjevernoj Njemačkoj i danas nose u službenom nazivu riječ ''Hansestadt'' (hanzeatski grad).
 
{{Commonscat|Hanseatic League}}
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Hanza"