Narodna stranka (Dalmacija): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 46.229.254.43 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Kubura |
m točke u wikipoveznice s godinama |
||
Redak 1:
'''Narodna stranka''' u Dalmaciji, također i '''narodnjaci''' ili '''aneksionisti''', naziv je za stranku u [[Kraljevina Dalmacija|Kraljevini Dalmaciji]] pod vlašću [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]], osnovanu [[1861.]]
Padom [[Bachov apsolutizam|Bachova apsolutizma]] u [[Dalmacija|Dalmaciji]] su se razvila dva tabora. S jedne strane bila je tzv. [[autonomaši|Autonomaška stranka]] („autonomaši“, „tolomaši“, kasnije i „talijanaši“), koja se zauzimala za samostalnu Dalmaciju pod austrijskom upravom. S druge strane bili su narodnjaci, a kasnije Narodna stranka, koji su se zauzimali za ujedinjenje Dalmacije s [[Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Hrvatskom i Slavonijom]]. Prvaci Narodne stranke uređivali su [[Narodni list]] („Il Nazionale“) koji je promicao jedinstvo hrvatskih zemalja i uporabu hrvatskoga jezika, a izlazio je od [[1862.]]
Premda je većinsko stanovništvo bilo [[hrvati|hrvatsko]], pod utjecajem bogatog [[Talijani|talijanskoga]] građanstva u izborima za [[Dalmatinski sabor]] ispočetka su pobjeđivali autonomaši, što je bio i izraz interesa [[beč]]koga dvora. Zbog bečkog [[centralizam|centralizma]] i talijanskog [[iredentizam|iredentizma]], autonomaši i aneksionisti udružili su se [[1862.]]
Do zadnja dva desetljeća [[19. stoljeće|19. stoljeća]] Narodna stranka, iz obzira prema autonomašima, kako ih ne bi gurnula u naručje talijanskim iredentistima, ali i iz obzira prema [[Srbi]]ma, nije poduzimala konkretne korake oko sjedinjenja s Hrvatskom i Slavonijom. Tek krajem sedamdesetih godina njezini stavovi postaju jasniji, što dovodi [[1879.]]
Neporeciva je važnost Narodne stranke u Dalmaciji u razvoju školstva na narodnom jeziku, ali i u općenitoj organizaciji obrazovanja, kao i za uvođenje hrvatskoga kao služenog jezika u Dalmaciji [[1883.]]
Ujedinila se je sa [[Stranka prava (Dalmacija)|Strankom prava]] [[1905.]] u [[Hrvatska stranka (1905.)|Hrvatsku stranku]].
Redak 30:
==Literatura==
*[[Mihovil Pavlinović]], ''Pjesme i besjede'', Zadar, [[1873.]]
*[[Grga Novak]], ''Podvojene narodne snage u Dalmaciji'', Zadar, [[1963.]]
*[[Tereza Ganza-Aras]], „Težnje Hrvata oko uspostave svoje države u novije doba“, ''Zadarska revija'' 40 ([[1991.]]), str. 9-21.
*Dr. Ivo Perić: ''Hrvatska i svijet u XX. stoljeću'', Zagreb, 1995.
|