Curaçao: razlika između inačica

'''Curaçao''' ('''Kòrsou''' na [[papiamentu]] - [[otok]]) ima površinu od 444 km², nalazi se u [[Karipsko more|Karipskom moru]], najveći je otok u [[Nizozemski Antili|Nizozemskim Antilima]], pripada grupi [[ABC-otoci|ABC - Otoka]] (Aruba, Bonaire, Curaçao) koji su zemljopisno dio [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. Curaçao je 10. listopada [[2010.]]. proglašen samostalnim područjem [[Kraljevina Nizozemska|Kraljevine Nizozemske]].

Vrhovna internetska domena za Curaçao je [[.cw]] od [[2010.]]. godine, a prije toga bila je domena [[Nizozemski Antili|Nizozemskih Antila]] [[.an]].

Otok je 60 km udaljen od obale (sjeverno od [[Venezuela|Venezuele]] i sjeveroistočno od [[Kolumbija|Kolumbije]]). Zapadno se nalazi otok [[Aruba]] koji je do [[1986.]]. godine bio dio Nizozemskih Antila, istočno leži otok [[Bonaire]]. Zajedno čine grupu [[Privjetrinski otoci (Antili)|Privjetrinskih otoka]]. Mali Curaçao, posebno omiljen kod ronioca, nenaseljen je, na njemu se nalazi samo jedan svjetionik. Najviša točka je Sint-Christoffelberg sa 375 metara. Otoci Aruba, Bonaire i Curaçao se zbog njihovih početnih slova nazivaju [[ABC-otoci|ABC-Otocima]].

Broj stanovnika je [[2008.]]. godine iznosio 140.794. Najveći dio stanovništva živi u glavnom gradu [[Willemstad]] te u urbanom prostoru oko Schottegata, u centralno- istočnom djelu otoka. Stanovnici otoka pripadaju različitim etničkim skupinama. Najveći dio potječe od afričkih robova, 6% stanovništva ima nizozemsko porijeklo. Jedan manji do stanovništva potječe od Arawak indijanaca koji su bili prastanovnici Otoka. Osim toga čine [[Sefardi]],(Židovi) koji su u 17. stoljeću pobjegli od španjolske i portugalske inkvizicije, jedan manji dio stanovništva. Naftna industrija vrbovala je ''gastarbeitere'' (njem.za gostujuće djelatnike) iz [[Azija|Azije]], [[Južna Amerika|Južne Amerike]] i [[Karibi|Kariba]] koji i danas žive na otoku.

Velike gospodarske grane otoka su turizam i prerada nafte. Naravno je njegova uloga [[Offshore]] – finacijskog centra od velikog značaja. Od [[2010.]]. više nisu Nizozemski Antili na crnoj listi Poreznih oaza u SAD-u. Stopa nezaposlenih je sa 10,3% (Listopad [[2008.]]) vrlo visoka. [[2005.]]. godine jedosegnuta najveća stopa nazaposlenosti, 18,2% , ali se od tada gospodarstvo oporavilo. To je i razlog povratku velikog broja antilijana koji su privremeno živjeli u Nizozemskoj.

Službena valuta je karipski gulden, ali je zahvaljujući stabilnom deviznom tečaju moguće plaćati američkim dolarom. Nakon raskinuća Nizozemskih Antila [[2010.]].je odlučeno da se i valuta ukine. Za posebne komune kao Bonaire, Saba i Sint Eustatius je već od [[2011.]].sluzbena valuta američki dolar. Pri kraju Kolovoza [[2009.]]. je na konferenciji stručnjaka u Wilemstadu bio raspravljano o dolariziranju Cuarcaa i Sint Maarten nakon čega je odlučeno ukinuće antilskog guldena. [[2012.]]. je donešena odluka o formiranju karipskog guldena. Umjesto novčanica od 25 i 250 Guldena su sad aktualne novčanice od 20 i 200 guldena. U turističkoj branši je često moguće plaćanje eurom.

[[2007.]]. je Curacao posjetilo 299.784 turista, 33,6% iz [[Nizozemska|Nizozemske]], 20,4% iz susjedne [[Venezuela|Venecuele]] te 15,5% iz [[SAD]]-a. Broj njemačkih turista je sa 1,3% vrlo nizak, ali raste u zadnjih godina sa jednom stopom od 18,5%. I skanidavski turisti su za Curacao sve vazniji.