Nez Percé: razlika između inačica

Probušeni Nosovi sami sebe nazivaju ''Nimipu'' (''Neemeepoo''; ''ljudi''), ''Kamu'inu'' (''kamuinu''), i ''Tsútpeli'' ili ''Tsupeli'', odakle i ''Cho pun-nish'' kod Lewisa & Clarka. Najpoznatiji naziv dolazi od francuskog naziva ''Nez Percé'', što se na engleski prevelo kao ''Pierced Nose'', i pod lokalnim prijevodima ušlo u razne jezike. Ovaj naziv ''Probušenim Nosovima'' dan je pogrešno jer njihovi članovi nisu prakticirali bušenje nosa i nošenje nosnih ukrasa, a bilo je tipično tek za plemena sa donje [[Columbia (rijeka)|Columbije]]. Njihov običaj češljanja kose unatrag dobro su zapazili [[Osage]] Indijanci koji su im dali naziv ''Pa ka'-san-tse'', u značenju "''plaited hair over the forehead''", a isto vrijedi i za [[Kiowa|Kiowe]], koji su ih nazvali, slično kao i Osage imenom ''A'dal-k'ato'igo'' ili "''people with hair cut across the forehead''" Indijanci [[Kansa]], rođaci Osaga dali su im također isto ime na svom jeziku koje glasi ''Pe ga'-zan-de''. Naziv [[Sioux]]a ''Po'-ge-hdo-ke'', mogao bi također imati isto značenje, dano ili prijevodom sa drugih jezika, ili po vlastitom zapažanju na način češljanja kod probušenih Nosova, koji se kod njih prvo uoči. Nazivi ''Sa-áptin'' (kod [[Okanagan]]a) ili ''Sahaptin'', ''Shahaptin'' ili ''Saptin'' dolaze iz jezika Shahaptianskih plemena. Ostali nazivi manje su značajni. Pleme [[Atsina]] zvalo ih je ''A-pa-o-pa'' (što zapisuje Long, [[1823.]]), a istog je porijekla i ''A-pu-pe''' kod [[Crow Indijanci|Crow]] Indijanaca, u značenju ‘to paddle’. Tu su još: ''Tsuhárukats'' ([[Pawnee]]), ''Mikadeshitchísi'' ([[Kiowa Apache]]), ''I'-na-cpe'' ([[Quapaw]]), ''Anípörspi'', ([[Calapooya]]), ''Ko-mun'-i-tup'-i-o'' ([[Siksika]]).

[[Datoteka:Ollokot.jpg|mini|lijevo|Ollokot ili Alokat, sin poglavice Tu-eka-kas i Etoweenonmy, brat Josephov. Alokot je imao jednu kćerku nazvanu po majci, kasnije nazvana Sarah, pa Sarah Connor. Alokat je bio snažne građe, visok oko 1,90 m, a jednom prilikom ušao je sa grupom ratnika u Howardov logor i oteo mu sto mula. Poginuo je u borbi na Snake Creeku 1877.]] Probušene Nosove ili Čopaniše prvo posjećuje [[1805.]]. godine ekspedicija Lewisa & Clarka. U to su vrijeme živjeli u sjeveroistočnom Oregonu, zapadnom Idahu i jugoistočnom Washingtonu. Godine [[1830.]]. bilo ih je oko 6,000 koji su se bavili lovom na na jelene, losove, planinske koze i drugu divljač. Godine [[1855.]] u Walla Walli održan je sastanak sa vojnicima koji žele od Indijanaca kupiti zemlju za pokrivače i novac. Poglavica [[Tu-eka-kas]] na to im odgovori da zemlja nije za prodaju. Te su godine Indijanci prepustili veliki dio svoje zemlje bijelcima i živjelo se u miru sve do sljedećih 16 godina. Tada umre poglavica [[Tu-eka-kas]] a za novoga izabran je [[Hin-mah-too-yah-lat-kekt]], kojega bijelci prozvaše ''Joseph'', a zbilo se to [[1871.]]. Svi osim Josepha i četiri drugih poglavica potpisuju ugovor da napuštaju svoju zemlju i odlaze na rezervat Lapwai u Idaho. U proljeće [[1877.]] general Howard ([[Oliver Otis Howard]], 1830.-1909) rewkao je poglavici Josephu da će ga čekati 30 dana da odvede svoje Indijance na rezervat. Ako to ne učini, otjerati će ih na silu. Joseph je rekao da ne mogu pobijediti bijelce u borbi i da bi trebali otići na rezervat.

Joseph ovim činom ostade bez izbora i ulazi u rat sa ''plavim kaputima'' (=američki vojnici, naziv po njihovim plavim uniformama). Dok su se ''plavi kaputi'' povlačili napao ih je Josephov brat [[Ollokot]], vođa bande [[Wel'ewa]] (Walwáma, kod Swantona), čovjek visok 6 stopa i 3 inča, sin Tu-eka-kasa. Indijanci odnesoše prvu pobjedu. Joseph naumi svoj narod povesti u [[Kanada|Kanadu]], kako bi ih doveo u sigurnost, i 700 pripadnika plemena prelazi planine [[Bitter Root]]. Na putu su imali više okršaja sa vojnicima. Indijanci su dobili sve bitke, ali rat su ipak izgubili. Mnogi ratnici su poginuli i mnogi ostali ranjeni. Joseph se morao predati generalu Howardu. Potomci ratnika što ih je Joseph vodio danas se nazivaju [[Joseph's Band]] i žive na rezervatu Colville. Drugi Čopaniši žive na rezervatu Lapwai u Idahu. Godine [[1990.]]. bilo je 4,000 Čopaniša popisano u današnjem SAD-u. Ollokot ili Alokat ubijen je u finalnoj bici na Snake Creeku blizu [[Bear Paw Mountains]]a 4 listopada [[1877.]].