Johannes Gutenberg: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 161.53.180.23 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika NeptuneBot
Oznaka: brzo uklanjanje
m točke u wikipoveznice s godinama
Redak 1:
[[Datoteka:Gutenberg.jpg|mini|'''Johannes Gutenberg''']]
'''Johannes Gutenberg''' (vjerojatno [[Mainz]], [[1397.]]. - [[Mainz]], [[3. veljače]] [[1468.]].), [[Njemačka|njemački]] tiskar, izumitelj [[tipografija|tipografije]] u [[Europa|Europi]], pravim imenom Johannes Gensfleisch zum Gutenberg.
 
Iako su [[Kinezi]] već u [[6. stoljeće|6. stoljeću]] rabili rezbarene drvene ploče za umnožavanje tekstova te su pokretna metalna slova korištena za tiskanje u [[Koreja|Koreji]] sredinom [[13. stoljeće|13. stoljeća]], u Europi su se do sredine [[15. stoljeće|15. stoljeća]] knjige umnožavale prepisivanjem rukom, što ih je činilo skupima i rijetkima. Gutenbergov izum omogućio je eksplozivno širenje znanja u [[renesansa|renesansnoj]] Europi.
Redak 21:
 
=== Tiskarski stroj ===
Oko [[1430.]]. odlazi iz Mainza u [[Strassbourg]], gdje ostaje, čini se, sve do [[1448.]]. baveći se brušenjem dragog kamenja i proizvodnjom ogledala. Već [[1436.]]. ima nekakav tiskarski uređaj i njime vrši pokuse.
Oko 1439. Gutenberg je bio uključen u nesretni financijski pothvat proizvodnje poliranih metalnih zrcala za koje se vjerovalo da hvataju sveto svjetlo sa vjerskih relikvija, koja su trebala biti prodavana hodočasnicima u [[Aachen]]. Godine 1439. grad je namjeravao izložiti kolekciju relikvija [[Karlo Veliki|Karla Velikog]], ali je događaj odgođen za godinu dana zbog velikih poplava koja su zahvatila grad, te je namijenjeni novac potrošen.
 
Kada je došlo vrijeme namirenja ulagača, Gutenberg je ulagačima povjerio "tajnu". Smatra se da je to bila ideja tiskanja pomičnim dijelovima. <ref>{{cite book|last = Burke|first = James|title = Connections|publisher = Macmillan Publishers|year = 1978|location = [[London]]|page = 101|isbn = 0-333-24827-9}}</ref> Legenda navodi da mu je ideja došla kao "zraka svjetlosti".<ref name = universe>{{cite book|author = Burke, James|title = The Day the Universe Changed|publisher = Little, Brown and Company|year = 1985|location = [[Boston]], [[Toronto]]|isbn = 0-316-11695-5}}</ref>
 
Smatra se da je u Strasbourgu 1440. Gutenberg razvio tehniku tiskanja. U Strasbourgu je živio najmanje do 1444., nakon čega ne postoje zapisi sljedeće četiri godine, sve do 1448. Od [[1448.]]. opet je u Mainzu, posuđuje novac od sestrinog supruga Arnold Gelthus, moguće za izradu tiskarskoj stroja i pribora. U to vrijeme već je bio upoznat sa tehnikom dobokog tiska ("intaglio"). Godine 1450. tiskarski stroj je u upotrebi i tiska njemačku poemu, vjerojatno prvo tiskanje.<ref>{{cite book|last=Klooster|first=John W.|title=Icons of invention: the makers of the modern world from Gutenberg to Gates|year=2009|publisher=ABC-CLIO|location=Santa Barbara, CA|isbn=978-0-313-34745-0|page=8}}</ref>
Uspjeva dobiti pozajmicu od 8000 guildera od trgovca Johanna Fusta. Pridružuje mu se i Peter Schöffer koji je oženio Fustovu kćer.
 
Radionica je bila smještena u Hof Humbrechtu, na imanju daljeg rođaka. Nije utvrđeno kada je osmislio projekt tiskanja Biblije, ali je za taj projekt je posudio 800 guildera od Fusta i započeo rad 1452. U isto vrijeme tiskao je i ostale unosnije tekstove (vjerojatno latinske gramatike).
 
Godine [[1455.]]. dovršava svoj prvi tipografski rad, [[Gutenbergova Biblija|latinsku Bibliju]] na 1282 folio stranice u 2 stupca po 42 retka, tiskanu u 100-200 primjeraka, dijelom na pergamentu, dijelom na papiru ''("Biblija od 42 retka"''). Imitirajući u lijevnim slovima tadašnji gotički krasopis s njegovim ligaturama i kraticama, upotrijebio je za to svoje izdanje 290 različitih znakova. Međutim, Gutenberg se nije slagao s partnerom Fustom oko daljnjeg poslovnog razvoja tiskare pa ju je nakon sudskog spora izgubio. O njegovu daljnjem tiskarskom radu ne zna se ništa pouzdano, ali mu se pripisuje tiskanje izdanja ''"Missale speciale", "Mainzer Catholicon" i "Biblije od 36 redaka"'' izdane u Bambergu. Posljednje tri godine života proveo je na dvoru kneza izbornika, nadbiskupa Adolfa Nassauskog u Mainzu, živeći od nadarbine koju je uživao kao član kneževe dvorske svite. Tamo je osnovan i muzej s izloženim njegovim strojem i radionicom koja je održavana.
 
=== Sudski spor ===