Razlika između inačica stranice »Adolf Windaus«

Nema promjene veličine ,  prije 8 mjeseci
m
→‎top: točke u wikipoveznice s godinama
(Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir znanstvenik | ime = Adolf Windaus | slika = Windaus.jpg | slika_širina = 200px | naslov = | datu...«.)
 
m (→‎top: točke u wikipoveznice s godinama)
 
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[25. prosinca]] [[1876.]].
| mjesto_rođenja = [[Berlin]], [[Njemačka]]
| datum_smrti = [[9. lipnja]] [[1959.]].
| mjesto_smrti = [[Göttingen]], [[Njemačka]]
| prebivalište =
| doktorski_mentor =
| poznat_po = istraživanju sterola i njihova odnos prema vitaminima
| nagrade = [[Nobelova nagrada za kemiju]] ([[1928.]].)
| fusnote =
}}
'''Adolf Otto Reinhold Windaus''' ([[Berlin]], [[25. prosinca]] [[1876.]]. - [[Göttingen]], [[9. lipnja]] [[1959.]].) bio je njemački kemičar koji je 1928. osvojio [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelovu nagradu za kemiju]] za svoj rad na [[steroli]]ma i njihov odnos prema [[vitamin]]ima. Bio je doktorski savjetnik [[Adolf Butenandt|Adolfa Butenandta]] koji je 1939. godine također osvojio Nobelovu nagradu za kemiju.
 
Adolf Windaus rođen je u Berlinu. Njegov interes za [[kemija|kemiju]] porastao je nakon predavanja [[Hermann Emil Fischer|Emila Fischera]], nobelovca 1902 godine. Počeo je studirati [[medicina|medicinu]] i kemiju u Berlinu i kasnije u [[Freiburg]]u. Doktorirao je početkom [[1900.]]. godine, a usredotočio se na [[kolesterol]] i druge sterole na Sveučilištu u Freiburgu. Godine 1913. postaje profesorom kemije na Sveučilištu u [[Innsbruck]]u, a [[1915.]]. prešao je na Sveučilište u [[Göttingen]]u, gdje je ostao do umirovljenja 1944. godine.
 
Bio je uključen u otkriće transformacije kolesterola kroz nekoliko koraka do [[vitamin D3|vitamina D3]] (holekalciferol). Dao je svoje patente [[farmacija|farmaceutskim]] kompanijama [[Merck]]u i [[Bayer]]u, koje su proizveli lijek Vigantol 1927. godine.<ref> Haas, Jochen (2007). "Vigantol – Adolf Windaus und die Geschichte des Vitamin D" [Vigantol – Adolf Windaus and the history of vitamin D]. Wurzbg Medizinhist Mitt. 26: 144–81. PMID 18354894.</ref>
99.173

uređivanja