Inačica od 9. prosinca 2020. u 15:13 uredi Koreanovsky (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji, Administratori 27.397 edits m bolja karta ← Starija izmjena		Inačica od 21. ožujka 2021. u 17:43 uredi ukloni ovu izmjenu NeptuneBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 125.177 edits m →‎top: točke u wikipoveznice s godinama Oznaka: AutoWikiBrowser Novija izmjena →
Redak 19: \|događaj_kraj = [[Praški mir 1866.\|Ukinut]] \|događaj1 = [[Proljeće naroda]] \|datum_događaj1 = [[ožujak]] [[1848.]]. \|događaj2 = Ponovno osnivanje \|datum_događaj2 = [[1850.]]/[[1851\|51]].<ref name="ponovnauspostava1850">[http://susi.e-technik.uni-ulm.de:8080/Meyers2/seite/werk/meyers/band/4/seite/0892/meyers_b4_s0892.html Deutsche Geschichte 1848/49.], Meyers Konversationslexikon 1885. – 1892.</ref> \|p1 =Rajnski Savez \|flag_p1 = Flag of France.svg Redak 39: {{Povijest Njemačke}} '''Njemački Savez''' ([[1815.]].-[[1866.]].) imao je mirniji politički život od [[Sveto rimsko carstvo\|Svetog rimskog carstva]], iako je svoje postojanje okončao [[rat]]om. Nastanak ovog saveza povezuje se uz [[Bečki kongres]] na kome su donesene odluke o neuspostavljanju starog carstva na tlu [[Njemačka\|Njemačke]], već da svaki od političkih činitelja dobije punu samostalnost. Broj je država i državica iz vojnih ili političkih razloga spao na oko trideset. U savez ulazi [[Austrija]] a iz njega je izdvojena osamostaljena [[Belgija]]. Savez je uspostavljen kao veza i spoj njemačkih teritorija. Nadležnosti su saveza bile male. Politički su se činitelji obvezali na zajedničku obranu i održavali su izvjestan broj zajedničkih tvrđava. Bilo je predviđeno i da se u slučaju rata formiraju određene zajedničke vojne postrojbe. To se dogodilo samo jednom, tijekom rata s [[Danska\|Danskom]] oko [[Schleswig-Holstein]]a. Zajedničko tijelo bila je ''Dieta'', koja se sastajala u [[Frankfurt na Majni\|Frankfurt]]u pod nominalnim predsjedništvom austrijskog cara koji je još nosio carsku titulu, izvedenu iz statusa u staroj [[Njemačka\|Njemačkoj]]. Zakoni koje je ''Dieta'' donosila bili su uglavnom vezani uz obranu. Miješanje u unutrašnje poslove država-članica niti je bilo ostvarivo, niti se pokušavalo. Ovaj je savez donekle održavala i carinska unija (''Zollverein'') koja je nastala [[1834.]]. godine na inicijativu [[Pruska\|Pruske]]. Najburniji trenutak ovog obrambeno-gospodarskog saveza bila je revolucija [[1848.]]. godine kada su delegati u [[Frankfurt na Majni\|Frankfurt]]u, u nacionalnom zanosu, planirali preobražaj saveza u novo, liberalno-građansko njemačko carstvo. Taj pokret, tijekom koga i nastala današnja njemačka zastava, ugušio je [[Pruska\|pruski]] kralj koji je imao drugačije planove za ujedinjenje [[Njemačka\|Njemačke]]. Upravo ostvarivanje tih planova dovest će do kraja saveza. Boreći se za prevlast u njemačkome svijetu, [[Pruska]] i [[Austrija]] će [[1866.]]. godine zaratiti, što će označiti i kraj saveza. Poslije pruske pobjede, nastat će [[Sjevernonjemački savez]], pod pruskom dominacijom, koji će poslužiti kao neposredni uvod za konačno ujedinjenje [[Njemačka\|Njemačke]] pet godina kasnije. Pokazalo se da cilj ovoga saveza nije ni bio postizanje nekog čvršćeg jedinstva usuglašavanjem interesa. Željelo se produljiti neku tradiciju zajedničke [[Njemačka\|njemačke države]], a da se pritom ne mijenja činjenično stanje koje je karakterizirala nezavisnost ustava. Razlozi su bili povijesni i gospodarski jer je nesmetana trgovina između zemalja-članica bila od velikog značenja, napose za građansku klasu u usponu.

Njemački savez: razlika između inačica