Nynorsk: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki
m →‎top: točke u wikipoveznice s godinama
Redak 1:
[[Datoteka:Målformer i Norge.svg|250px|thumb|right|Zemljovid službenih inačica norveškog jezika po općinama u Norveškoj. Plavo je novonorveški (nynorsk), crveno je bokmål, a sivo neutralna područja.]]
'''Nynorsk''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/ISO639-3/documentation.asp?id=nno nno]; novonorveški) po jednoj klasifikaciji jedan od nekadašnjih pet [[Zapadnoskandinavski jezici|zapadnoskandinavskih]] jezika<ref>[http://www.ethnologue.com/15/show_family.asp?subid=90975 Ethnologue (15th)]</ref>, <ref>[http://www.ethnologue.com/14/show_language.asp?code=NRN Ethnologue (14th)]</ref> [[Sjevernogermanski jezici|sjevernogermanske]] skupine koji u pismu koristi oko 10-20% stanovništva [[Norveška|Norveške]]. Jedan je od dva člana norveškog makrojezika<ref>[http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=nor Documentation for ISO 639 identifier: nor]</ref>. Nastao je sredinom 19. stoljeća na temelju starijih dijalekata a njegovom stvaranju doprinio je [[Ivar Andreas Aasen]], autor značajnih djela poput ''Det norske folkesprog grammatik'' ili '' 'Gramatika norveških dijalekata' '' (1848; “Grammar of the Norwegian Dialects”) i ''Ordbog over det norske folkesprog'' ili '' 'Rječnik norveških dijalekata' '' (1850; “Dictionary of the Norwegian Dialects”). Naziv nyorsk prihvaćen je [[1929.]]. a do tada je nazivan Landsmål (''nacionalni jezik'').
 
Razlike između bokmåla i nynorska nisu prevelike. Prvi se oslanja na već dugo korišteni pravopis preuzet iz danskog jezika (a samim time ne predstavlja vjerodostojnu presliku norveškog načina izgovora), dok nynorsk pokušava istaknuti razlike između danskog i norveškog. Unatoč tome, bokmål i dalje prevladava u pisanom jeziku, dok u govoru, većina Norvežana govori dijalektima (koji su češće bliži novonorveškom nego bokmålu), čak i u službenim situacijama.