Frane Petrić: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Malatrad (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
m točke u wikipoveznice s godinama
Redak 1:
[[Datoteka:Cherso Petrisevic.jpg|mini|Kip Frane Petrića ispred njegove rodne kuće u Cresu, rad akademske kiparice [[Marija Ujević-Galetović|Marije Ujević]]]]
 
'''Frane Petrić''' (također u varijantama ''Franjo Petrić'', ''Petriš'', ''Petris'', ''Petričević'', ''Petrišević''; [[latinski jezik|lat.]] ''Franciscus Patricius'', [[talijanski jezik|tal.]] ''Francesco Patrizi da Cherso''), ([[Cres]], [[25. travnja]] [[1529.]]. - [[Rim]], [[6. veljače]] [[1597.]].), [[Hrvatska|hrvatski]] [[filozof]], [[polihistor]], [[humanizam|humanist]] i [[Znanost|učenjak]].
 
== Podrijetlo ==
 
Po obiteljskoj [[legenda|legendi]] Petrići su se bili doselili iz Bosne, bježeći pred [[Turci]]ma. Mletačka vlast [[1563.]]. naziva Petriće [[Hrvati]]ma, a sam je Frane Petrić za vrijeme studija u Padovi dva puta bio vijećnik studenata iz [[Dalmacija|Dalmacije]]. Pred samu smrt zatražio je da ga prime za pravog člana-bratima ''Zbora sv. Jeronima'' u Rimu, pri čemu je morao dokazati da je podrijetlom iz ilirskih krajeva i da poznaje [[hrvatski jezik]].<ref name="istrianet.org">http://www.istrianet.org/istria/illustri/patrizi/bio-hrv.htm</ref>
 
Međutim, većina njegovog djelovanja vezana je uz [[Italija|Italiju]], a kako je sva dijela pisao na latinskom i talijanskom jeziku, njegovo ime zasluženo pripada u red znamenitih talijanskih [[znanost|znanstvenika]].
Redak 18:
Učenjak europskog ugleda, jedan od najizvornijih i najslobodoumnijih mislilaca svojega doba, antiaristotelovac, [[novoplatonizam|novoplatonist]], Petrić je bio profesor [[filozofija|filozofije]] u [[Ferrara|Ferrari]] i [[Rim]]u. Pisao je na [[latinski jezik|latinskom]] i [[talijanski jezik|talijanskom jeziku]]. Petrić se bavio i [[Astronomija|astronomijom]], [[meteorologija|meteorologijom]], [[arheologija|arheologijom]] i [[politika|politikom]]. Putovao je cijelom [[Europa|Europom]] i stekao veliku slavu svojim djelima.
 
Njegova brojna djela upućuju na širinu njegovih interesa i bavljenje mnogim područjima i disciplinama znanja: od [[trgovina|trgovine]], [[medicina|medicine]], [[filozofija|filozofije]] do [[izdavaštvo|izdavaštva]]. Od [[1575.]]. predaje platonističku filozofiju na sveučilištu Ferrari, kada nastaju djela o poetici, novoj geometriji i kada postaje član uglednih akademija. Kapitalno mu je djelo ''"Nova sveopća filozofija"'' (''Nova de universis philosophia''), u kojem je dao zaokružen sustav filozofije, a koje je naišlo na osudu crkvenih krugova i zabranu širenja zbog suprotstavljanja vjeri i unošenja elemenata nekršćanske religije. U filozofijskoj znanosti [[renesansa|renesanse]] ima počasno mjesto kao istaknut [[novoplatonizam|novoplatonist]] i strastven protivnik [[Aristotel]]ove filozofije.
 
U Novoj sveopćoj filozofiji (1591.), kad je govorio o plimi i oseci more, oslanjao se na empirijske rezultate pionira hrvatske i svjetske oceanografije, dubrovačkog pomorca [[Nikola Sagroević|Nikole Sagroevića]].<ref>[[Mirko Orlić]]: [http://geofizika-journal.gfz.hr/Vol_02/02-05-orlic.pdf Razvoj fizičke oceanografije u Hrvatskoj i Josip Goldberg], Geofizika sv. 2 1985.</ref>
Redak 34:
* ''La città felice'' (''Sretan grad'', [[1553.]])
* ''Della retorica dieci dialoghi'' (''Deset dijaloga o retorici'', [[1562.]])
* ''Peripateticae discussiones'' (''Peripatetičke diskusije''), [[1571.]].-[[1581.]].
* ''De historia dialogi X'' (''Deset dijaloga o povijesti'', [[1579.]])
* ''Della poetica'' (''O pjesničkom umijeću''), [[1586.]].
* ''Nova de universis philosophia'' (''Nova sveopća filozofija'', [[1591.]])