Inačica od 20. studenoga 2020. u 15:44 uredi Neptune, the Mystic (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Birokrati, Ophoditelji, Administratori 30.623 edits mNema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 21. ožujka 2021. u 18:08 uredi ukloni ovu izmjenu NeptuneBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 125.177 edits m →‎Životopis: točke u wikipoveznice s godinama Oznaka: AutoWikiBrowser Novija izmjena →
Redak 5: ==Životopis== Osnovnu školu polazio je u Klanjcu i [[Varaždin]]u, gimnaziju u [[Karlovac\|Karlovcu]], [[Požega\|Požegi]] i [[Zagreb]]u gdje je maturirao u [[Klasična gimnazija u Zagrebu\|Klasičnoj gimnaziji]] 1872. godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 916., {{ISBN\|978-953-95772-0-7}}</ref> U [[Innsbruck]]u započeo studij [[Teologija\|teologije]], ali ga je napustio i na novootvorenome Hrvatskome sveučilištu u Zagrebu studirao [[hrvatski jezik]], [[Povijest Hrvatske\|povijest]] i [[zemljopis]]. Bijaše namjesnim učiteljem u Zagrebu, te pravim učiteljem na gimnazijama u [[Osijek]]u, Požegi i u [[Klasična gimnazija u Zagrebu\|Klasičnoj gimnaziji]] u Zagrebu gdje je radio od 1884. do 1893. godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 893., {{ISBN\|978-953-95772-0-7}}</ref> Doktorirao je [[1888.]]., u [[Beč]]u kod [[Vatroslav Jagić\|Jagića]] slušao slavistiku, te otišao na studijsko putovanje u [[Bosna i Hercegovina\|Hercegovinu]] i južnohrvatske krajeve, kada se i razbolio, što je bilo uzrokom njegove prerane smrti. Godine [[1885.]]. u [[Matica hrvatska\|Matici hrvatskoj]] izabran je za urednika ''Hrvatskih narodnih pjesama''. U svojim ''Crticama iz hrvatske književnosti'' (I.- II.), Broz je prikazao najstarije hrvatske, srpske i bošnjačke jezične i književne spomenike. Autor je studije o hrvatskome imperativu te više purističkih članaka (''Filologičke sitnice''). Godine [[1889.]]. povjerena mu je izradba pravopisnoga priručnika hrvatskoga jezika. Ivan Broz je [[1892.]]. objelodanio svoje najvažnije djelo, ''Hrvatski pravopis'', koji je, u Boranićevoj redakciji, izlazio do [[1916.]]. Taj pravopis, iako izrijekom baziran na Karadžićevoj pravopisnoj koncepciji, no ipak oblikovan je ponajviše po uzoru na pravopisno djelo hrvatskoga [[Filologija\|filologa]] i [[Hrvatska stranka prava\|pravaškog]] političara [[Marcel Kušar\|Marcela Kušara]], utemeljilo je suvremeni [[hrvatski pravopis]]ni standard, te ostali hrvatski pravopisni priručnici (uz izuzetak oktroiranih djela iz doba obje Jugoslavije i povratka na morfonološki propis u vrijeme [[NDH]]) u većini preskripcija uglavnom dotjeruju Brozovo prijelomno djelo u nijansama. Najumjereniji filolog među tzv. hrvatskim mladogramatičarima nazivanima i vukovci, Broz je ostavio dubokoga traga u konačnoj standardizaciji [[Hrvatski jezik\|hrvatskoga jezika]]: zahvaljujući njemu, [[Hrvati\|Hrvate]] nije snašlo pravopisno dvojstvo koje je prijetilo uvedbom fonološki koncipiranoga pravopisa u Dalmaciji i Bosni (priručnik Frane Vuletića), a usvajanjem nekih propisa iz pravopisnoga standarda Zagrebačke škole (rastavljeni futur, pisanje stranih imena kao u izvorniku, izbjegavanje asimilacije po zvučnosti u više slučajeva (podcijeniti, odčepiti,..), morfonološki oblici u više slučajeva (mladac/mladci,..) osigurao je i kontinuitet ponajviše sa starijom (poglavito Dubrovačkom) [[Hrvatski pravopis\|hrvatskom pravopisnom]] tradicijom, i ostvario bezbolni prijelaz na konačni oblik pravopisa ne izazvavši prosvjede koji su pratili jezične zahvate njegova suvremenika [[Tomislav Maretić\|Tome Maretića]], potaknute uglavnom jezičnopovijesnim nihilizmom potonjega spram hrvatske književne i jezične baštine.

Ivan Broz: razlika između inačica