Supetarski kartular: razlika između inačica

Nema promjene veličine ,  prije 1 godinu
m
→‎Sadržaj: točke u wikipoveznice s godinama
m (uklonjena promjena suradnika 89.172.186.208 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Kubura)
Oznaka: brzo uklanjanje
m (→‎Sadržaj: točke u wikipoveznice s godinama)
== Sadržaj ==
 
U svojoj osnovi, kartular je kronika [[benediktinci|benediktinskog]] samostana koji je u [[Poljica|Poljicama]] oko [[1089.]]. osnovao [[Petar Crni]]. U kartularu je sačuvano nekoliko isprava iz vremena kralja [[Zvonimir]]a koje svjedoče da se njegova vlast protezala nad dalmatinskim gradovima.<ref>Raukar, Tomislav, ''Hrvatsko srednjovjekovlje'', Zagreb 1997, str. 54.</ref> Zapisan je i niz važnih informacija o gospodarskim odnosima u Hrvatskoj na prijelazu iz ranoga u razvijeni srednji vijek, npr. o načinima kupnje zemlje, trgovini ljudima i slično.<ref>[[Tomislav Raukar|Raukar, Tomislav]], ''Hrvatsko srednjovjekovlje'', Zagreb 1997, str. 198.</ref>
 
Pripis kartularu koji se nalazi na zadnjem listu donosi vijest o sedam [[ban]]ova na području Hrvatske: slavonski, hrvatski, bosanski, požešski, podravski, albanski i srijemski. Njih je biralo šest od dvanaest hrvatskih plemena: [[Kačići]], [[Kukari]], [[Snačići]], [[Čudomirići]], [[Mogorovići]] i [[Šubići]]. Preostala polovica plemena birala je [[župan]]e. Nastavak teksta koji je mjestimično oštećen i nečitljiv donosi popis hrvatskih banova ''de genere Croatorum'' od Svetopelega do [[Dmitar Zvonimir|Zvonimira]].
122.516

uređivanja