Inačica od 9. travnja 2020. u 22:24 uredi Zeljko (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, IP blok iznimke, Ophoditelji 295.029 edits m uklonjena promjena suradnika 89.172.186.208 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Kubura Oznaka: brzo uklanjanje ← Starija izmjena		Inačica od 21. ožujka 2021. u 18:49 uredi ukloni ovu izmjenu NeptuneBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 125.177 edits m →‎Sadržaj: točke u wikipoveznice s godinama Oznaka: AutoWikiBrowser Novija izmjena →
Redak 11: == Sadržaj == U svojoj osnovi, kartular je kronika [[benediktinci\|benediktinskog]] samostana koji je u [[Poljica\|Poljicama]] oko [[1089.]]. osnovao [[Petar Crni]]. U kartularu je sačuvano nekoliko isprava iz vremena kralja [[Zvonimir]]a koje svjedoče da se njegova vlast protezala nad dalmatinskim gradovima.<ref>Raukar, Tomislav, ''Hrvatsko srednjovjekovlje'', Zagreb 1997, str. 54.</ref> Zapisan je i niz važnih informacija o gospodarskim odnosima u Hrvatskoj na prijelazu iz ranoga u razvijeni srednji vijek, npr. o načinima kupnje zemlje, trgovini ljudima i slično.<ref>[[Tomislav Raukar\|Raukar, Tomislav]], ''Hrvatsko srednjovjekovlje'', Zagreb 1997, str. 198.</ref> Pripis kartularu koji se nalazi na zadnjem listu donosi vijest o sedam [[ban]]ova na području Hrvatske: slavonski, hrvatski, bosanski, požešski, podravski, albanski i srijemski. Njih je biralo šest od dvanaest hrvatskih plemena: [[Kačići]], [[Kukari]], [[Snačići]], [[Čudomirići]], [[Mogorovići]] i [[Šubići]]. Preostala polovica plemena birala je [[župan]]e. Nastavak teksta koji je mjestimično oštećen i nečitljiv donosi popis hrvatskih banova ''de genere Croatorum'' od Svetopelega do [[Dmitar Zvonimir\|Zvonimira]].

Supetarski kartular: razlika između inačica