Razlika između inačica stranice »Agrarna reforma u prvoj Jugoslaviji«

m
točke u wikipoveznice s godinama
m (dobija u dobiva, replaced: dobija → dobiva (2))
m (točke u wikipoveznice s godinama)
== Eliminacija feudalnih odnosa u Kraljevini SHS ==
 
Agrarna reforma nastala je iz želje da se likvidiraju [[feudalizam|feudalni]] odnosi u novostvorenoj [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]], da se odgovori očekivanjima seljaka iz pasivnih krajeva za poboljšanjem njihovog položaja, da se koloniziraju sjeverni, nacionalno mješoviti krajevi (posebno [[Vojvodina]]) i da se veleposjednicima stranim državljanima, često odanima tuđim [[dinastija]]ma, oduzme zemlja. Poticaj agrarnoj reformi bilo je i obećanje koje je srpska vlada formalno dala na [[Krfska deklaracija|Krfu]] [[1917.]]. godine da će svaki dobrovoljac ([[prečani]]n) dobiti nakon završetka rata 8 [[jutro|jutara]] ako je borac i 5 jutara zemlje ako je neborac. S ekonomskog stanovišta agrarna reforma branjena je tezom da je mali seljački posjed efikasniji od krupnoga. Zalaganja za agrarnu reformu dobro su se uklopila u stranačku političku borbu, oslonjenu na [[demagogija|demagogiju]]. Ideja o agrarnoj reformi nije bila samo pitanje političkog trenutka, već i nastavak težnji seljaka i reformskih agrarnih pokreta iz prethodnih desetljeća.
 
== Stanje prije agrarne reforme ==
== Načela agrarne reforme ==
 
Prvu inicijativu za agrarnu reformu dalo je [[Narodno vijeće]] iz [[Zagreb]]a još prilikom stvaranja zajedničke države [[SHS]]. [[Aleksandar Karađorđević|Kralj Aleksandar]] je 6. siječnja 1919. proklamirao da želi "da se ukinu kmetstva i veliki zemljišni posedi. U oba slučaja zemlja će se podeliti među siromašne zemljoradnike, sa pravičnom naknadom dosadašnjim vlasnicima". Već 25. II. [[1919.]]. donijela je vlada ''Prethodne odredbe za pripremu agrarne reforme'', koje su postale program agrarne reforme. Ta uredba utvrdila je sljedeća načela:
* ukidaju se [[kmetstvo|kmetovski]] i [[čifluk|čifčijski]] odnosi u BiH, Makedoniji, južnim krajevima Crne Gore i na Kosovu i Metohiji;
* dotadašnji kmetovi i čifčije proglašavaju se slobodnim vlasnicima zemlje koju koriste;
-->
 
Najbrže je agrarna reforma riješena u Bosni i Hercegovini, uglavnom još [[1921.]]. godine. Svi seljaci dobili su zemlju besplatno: 113.000 kmetova dobilo je oko 546.000 ha, 55.000 [[beglučar]]a (nenasljednih zakupaca) i 80.000 ostalih interesenata. Bivši vlasnici dobili su 65 milijuna [[dinar]]a u gotovom i 65 milijuna u roku od godinu dana i još 130 milijuna u obveznicama, plus 25 milijuna za tzv. beglučke zemlje. Godine 1933. dodano je još 50 milijuna u obveznicama za pašnjake i šikare. Kako su mnogi bivši vlasnici-[[muslimani]] ubrzo potrošili odštetu i ostali bez prihoda, [[1928.]]. godine data im je mogućnost da dobiju drugu, državnu zemlju ukoliko je žele sami obrađivati.
 
== Agrarna reforma na Kosovu i Metohiji, Makedoniji i dijelu Crne Gore ==
 
I na Kosovu i Metohiji, Makedoniji i dijelu Crne Gore (oslobođenima u [[balkanski ratovi|balkanskim ratovima]]) zemlja je odmah poslije oslobođenja preuzeta od strane [[raja|raje]], tim prije što su mnogi vlasnici [[emigracija|emigrirali]] u [[Turska|Tursku]], nije se plaćao "[[hak]]", nije se znalo dokle je čija zemlja. Godina [[1931.]]. i [[1933.]]. propisano je da se sva zemlja preuzima i daje onima koji je obrađuju, ali da je samo prave čifčije dobivaju besplatno, dok ostali moraju platiti državi u roku od 10 godina. Za I-IV. klasu odšteta bivšim vlasnicima bila je oko 840 dinara po jutru, a za V-VIII. za 30% manje, što je mnogo zaostajalo za tržišnom vrijednošću. No, oni su odštetu dobili u gotovom novcu, a ne kao drugi vlasnici u ostalim krajevima u slabim državnim obveznicama, a i dobili su naknadu za izgubljeni dohodak.
 
Pošto su mnogi posjednici pobjegli u [[Turska|Tursku]], nagrnulo je mnogo ljudi iz susjednih krajeva. Godine [[1920.]]. donijeta je ''Uredba o naseljavanju južnih krajeva'', a od 1929. [[kolonizacija]] se vrši po smišljenom planu: slobodna zemljišta i vode su agropedološki istraženi, uređeni su putovi pa dodijeljena zemlja na kojoj će kolonisti podići kuću (dat im je nacrt, izrađena je drvenarija - prozori, krovna konstrukcija i vrata - po jedinstvenom tipu; zakonima iz [[1931.]]. i [[1934.]]. predviđeno je: svaka porodica dobiva 5 ha zemlje, plus svaki oženjeni član još 4 ha, plus svaki muški neoženjeni stariji od 21 godine po 3 ha, onaj između 16 i 21 godine 2 ha, a djeca, udovice, đaci po 1 ha; svaki kolonist dobiva još 2 ha zemlje za pošumljavanje i 2 ha za vinograd; poslije 3-10 godina primjernog rada kolonist postaje potpuni vlasnik zemlje. Do 1.1.1933. za kolonizaciju je stavljeno na raspolaganje 289.843 ha državne, napuštene, nepotrebne općinske i zemlje iz agrarne reforme.
 
== Agrarna reforma u Dalmaciji ==
 
U [[Dalmacija|Dalmaciji]], gdje je zemljišta malo pa mu je i cijena visoka, trajalo je nejasno stanje više od 10 godina. Mnogi seljaci prestali su plaćati obaveze vlasnicima. Tek su propisima iz [[1930.]]. i [[1931.]]. riješeni svi odnosi: težaci su postali vlasnici zemlje, a stari vlasnici dobili su odštetu. Radilo se oko 53.000 ha. Činjena je razlika između ranije i kasnije ustanovljenih zemljišno-zakupačkih odnosa, pa su i odštete različite (oko 10.000 din/ha za starije i 20 do 30.000 din/ha za novije odnose). Zgrade su plaćane prema građevinskoj vrijednosti. Odštetu za zemlju plaćala je država, dok su je seljaci dobivali besplatno. Procjenjuje se da je agrarna reforma u Dalmaciji koštala državu značajnih 400 milijuna dinara, što je pokriveno državnim obveznicama sa 6% kamate na 30 godina.
 
== Efekti agrarne reforme ==
58.505

uređivanja