Razlika između inačica stranice »Bizant«

Obrisano 5 bajtova ,  prije 9 mjeseci
m
točke u wikipoveznice s godinama
m (točke u wikipoveznice s godinama)
=== Makedonci ===
[[Datoteka:ByzantineEmpire717AD.png|mini|left|250px|Bizant u doba stupanja na vlast [[Leon III. Izaurijac|Leona III. Izurijanca]] [[717]]. godine]]
[[Datoteka:Map_of_the_Byzantine_Empire,_1025_AD.PNG|mini|left|250px|Bizant u doba smrti [[Bazilije II.|Bazilija II.]] [[1025.]]. godine]]
Kraj tih nemira donosi državi religijsko jedinstvo, kao što je ranije dobila nacionalno jedinstvo. Takav će razvoj situacije dati snagu Carstvu za ponovno vođenje aktivne vanjske politike čemu će malo poslužiti i sreća. Pobjede i porazi u ratu cara [[Bazilije I. Makedonac|Bazilija I.]] sa susjedima nastavit će se sve do [[961]]. godine kada vlast preuzimaju najprije vojni zapovjednici, a potom sposobni [[Bazilije II.]] Bugaroubojica. Tijekom njegove vladavine bit će anektirano [[Bugarsko Carstvo]], a nakon toga careva riječ će se slušati od rijeke [[Kupa|Kupe]] pa sve do [[Kaspijsko more|Kaspijskog mora]]. Njegovom smrću vlast iz glavnog zapovjedništva vojske ponovno prelazi na dekadentni dvor čijim vladarima je sve teško raditi (čak i imati djecu), osim pojavljivati se na svakodnevnim zabavama. To je dovelo do smanjivanja stajaće vojske kako bi car više novca mogao trošiti na zabave. Rezultat te politike bit će poraz cara [[Roman IV. Diogen|Romana IV.]] od [[Turci|Turaka]] [[1071.]]. godine i gubitak 50 posto stanovništva u ratu.
 
=== Komneni ===
{{glavni|Dinastija Komnen}}
Koristeći praktički raspad države na prijestolje će se popeti plemić [[Aleksije I. Komnen]], koji, ne vidjevši druge mogućnosti, traži od pape pomoć za oslobađanje kršćanskih zemalja, što će dovesti do [[Križarski ratovi|križarskih ratova]]. U doba dolaska križara 1097. godine u europskom dijelu Carstva živjelo je između 4 i 5 milijuna stanovnika, dok su Turci Seldžuci na bizantskom teritoriju kojeg su osvojili nakon 1071. godine vladali nad 4 milijuna stanovnika.<ref>[http://books.google.com/books?id=tgfMNfBIgSwC&pg=PA303&dq=Byzantine+Empire+7+millions&as_brr=3&hl=hr#v=onepage&q=Byzantine%20Empire%207%20millions&f=false Bizant (''google.com/books'')]</ref> Carstvo će tijekom vladavine Aleksija Komnena vratiti dio izgubljenog teritorija, ali unutarnjepolitički gledano to više neće biti država kao prije. Sada se ona pretvara u feudalno društvo, što je točno ono protiv čega se veliki [[Bazilije II.]] borio. Pored toga, nova negativnost ovog uređenja postaje ukidanje stalne vojske i sve veća ovisnost o plaćenicima ili feudalnim gospodarima koji trebaju dati vojsku za potrebe države. Sljedeći Komneni će nastaviti ovu politiku koja će rezultirati klasičnom feudalnom borbom za vlast i padom [[Carigrad]]a u ruke križara [[1204.]]. godine.
[[Datoteka:Byzantine Empire animated.gif|left|250px|mini|Animacija – povijest Bizantskog Carstva]]
 
===Ratovi===
Tijekom svoje tisućugodišnje povijesti Bizant je vodio velik broj ratova koji su trajali 50 ili više godina. Prvi od te grupe ratova su [[Rimsko-perzijski ratovi|rimsko-perzijski ratovi]] koji s prekidima traju od 3. pa sve do 7. stoljeća. Velika pobjeda Bizanta 628. godine samo će označiti početak novih ratova protiv [[Bizantsko-arapski ratovi|Arapa]] koji će s prekidima trajati do križarskih ratova. Kada ta azijska prijetnja nestane, doći će vrijeme [[Bizantsko-osmanski ratovi|Turaka]] koji 1460. godine osvajaju Bizantsko Carstvo. Na Balkanu jedini ''vjekovni'' neprijatelj Carstva postaje [[Bizantsko-bugarski ratovi|Bugarska]]. Oružano neprijateljstvo ovih dviju država počet će u 7. stoljeću i trajati s mirnim razdobljima – od po čak 80 godina – do 1018. godine, kada je Bugarska anektirana. Nakon uspješne bugarske pobune krajem 11. stoljeća, razdoblja mira i rata trajat će sve do uništenja ovog neprijatelja od strane Turaka u 14. stoljeću.
[[Datoteka:ByzantineEmpire1265.svg|mini|230px|right|Stanje na jugoistoku Europe i u Maloj Aziji [[1265.]]. godine. Narančasta boja prikazuje Bizant, žuta Turke pod vrhovnom vlašću Mongola, crvena [[Mletačka Republika|Mletke]] koji vladaju [[Dubrovačka Republika|Dubrovnikom]], a sivkasta na sjeveru [[Kraljevina Srbija|Srbiju]], dok je [[Kraljevina Bugarska|Bugarska]] predstavljena zelenom bojom]]
 
=== Restauracija i kraj ===
Pad Carigrada će rezultirati stvaranjem [[Latinsko Carstvo|Latinskog Carstva]], dok će lojalna grčka područja proglasiti svoje nezavisne države: [[Trapezuntsko Carstvo]] koje su stvorili [[Dinastija Komnen|Komneni]] još u ožujku [[1204.]], [[Nicejsko Carstvo]] osnovano u travnju [[1204.]] (u trenutku pada [[Carigrad]]a), ali službeno proglašeno tek [[1206.|1206]], te posljednje osnovano [[Solunsko Carstvo]] koje će veći dio postojanja provesti pod imenom [[Epirska Despotovina]]. U bitkama za obnovu Carstva koje će trajati sve do [[1261.]]. godine pobjednik će postati [[Nicejsko Carstvo]] sa svojim carem uzurpatorom [[Mihajlo VIII. Paleolog|Mihajlom Paleologom]] koji će osnovati posljednju bizantsku vladajuću dinastiju. Nakon njegove smrti [[1282.]]. godine državom će vladati s kratkim prekidima nesposobni neaktivni carevi koji ništa ne poduzimaju protiv turskih i srpskih osvajanja. Rezultat toga je [[pad Carigrada]] [[1453.]]. godine, a ubrzo potom i [[Moreja|Moreje]] 1460./61. godine. Posljednje carstvo koje preuzima direktno nasljedstvo od starog [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] umrijet će kada vladar [[Trapezuntsko Carstvo|Trapezunta]] – [[David, car Trapezunta|David]] – potpisuje bezuvjetnu kapitulaciju svoje države [[1461.]]. godine [[Osmansko Carstvo|osmanskom sultanu]] [[Mehmed II.|Mehmedu II.]]
 
== Vidi još ==
99.789

uređivanja