Ban: razlika između inačica

Nakon izbora [[Koloman]]a za hrvatskog kralja i [[Pacta Conventa|personalne unije s Ugarskom]] [[1102.]]. godine, ban je kraljev predstavnik u Hrvatskoj od [[Drava|Drave]] do [[Jadransko more|Jadrana]]. U razdoblju od 13. do 15. stoljeća ban vrši upravne (saziva [[Sabor]] i predsjedava mu, potvrđuje zaključke Sabora, osniva gradove i daje im povlastice, kuje novac i ubire daće, imenuje svojeg zamjenika, podbana i [[župan]]e), vojne (vrhovni je zapovjednik vojske koju podiže insurekcijom) i sudske poslove (sudio je sâm i na sudskim skupštinama zajedno s plemićima).

Na razvoj banskog položaja važan je utjecaj imalo razdoblje od kraja 13 i početkom 14. stoljeća, kada je banska čast bila nasljedna u obitelji [[šubići|Šubića Bribirskih]]. Svojevremeno je čast primorskog bana bila nasljedna, kao što je to bio slučaj sa [[Šubići]]ma, što im je zajamčio [[1293.]] protivnik Anžuvinaca, kralj [[Andrija III. Mlečanin|Andrija III.]] ([[Pavao I. Šubić Bribirski|Pavlu I. Šubiću]], njegovoj braći i njihovim nasljednicima). Šubići Bribirski su izgubili nasljednu bansku čast [[1322.]]. godine.<ref>[http://www.matica.hr/hrrevija/revija2007_2.nsf/AllWebDocs/Zlatni_vijek_Bribira_ Hrvatska revija br.2/2007.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130509083503/http://www.matica.hr/hrrevija/revija2007_2.nsf/AllWebDocs/Zlatni_vijek_Bribira_ |date=9. svibnja 2013. }} Zlatni vijek Bribira</ref>.

Od [[1476.]]. godine banska je čast ponovno cjelovita za područje čitavog [[Hrvatsko Kraljevstvo|Hrvatskog Kraljevstva]] i sjedinjena u jednoj osobi, iako su ponekad su za isto područje bila imenovana po dva ravnopravna bana. Poseban ugled dostiže tijekom protuturskih ratova, osobito u doba [[Petar Berislavić|Petra Berislavića]].

Osuvremenjivanjem državne uprave i na osnovi [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarske nagodbe]] iz [[1868.]]. godine, banski je položaj oslabljen. Ban je po položaju predsjednik hrvatske vlade, a funkcija mu je znatno reducirana, jer ga je po ''Nagodbi'' imenovao kralj na prijedlog ugarskog ministra predsjednika i nije više smio biti vojna osoba. Njegove upravne djelatnosti bile su: predsjedanje sjednicama [[Sabor]]a i predsjedanje [[Hrvatsko kraljevsko vijeće|Hrvatskog kraljevskog vijeća]].

Poslije propasti [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i sjedinjenjem hrvatskih zemalja s okolnim [[Južni Slaveni|slavenskim]] zemljama u novu političku tvorevinu [[1918.]]. godine, banska je služba ukinuta [[Vidovdanski ustav|Vidovdanskim ustavom]] iz [[1921.]]. godine.<ref>Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 158.</ref> Za vrijeme [[šestosiječanjska diktatura|Šestosiječanjske diktature]] postavljani su banovi za tadašnje banovine, ali oni su bili samo najviši upravni činovnici, čvrsto podređeni centralističkoj vlasti u Beogradu.

[[Sporazum Cvetković-Maček|Sporazumom Cvetković-Maček]] iz [[1938.]]. ustrojena je posebna teritorijalno-administrativna jedinica unutar [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], pod imenom [[Banovina Hrvatska]]. Banska funkcija je dobila nešto šire ovlasti. Za bana je imenovan političar [[Ivan Šubašić]]. Kapitulacijom Kraljevine Jugoslavije i uspostavom [[NDH]] u [[travanj|travnju]] [[1941.]]. ukinuta je funkcija i položaj hrvatskog bana.<ref name="ReferenceA"/>