|
Saturn je karakterističan po svojim prstenima, koji su lako vidljivi i kroz mali teleskop. Poznati su još od vremena kad je [[Galileo Galilei]] prvi upotrijebio teleskop u astronomske svrhe. Prsteni su označavani slovima abecede, prema redoslijedu otkrivanja. Sastoje se od silikatnih stijena, željeznog oksida i leda. Prostiru se od 6 630 km do 120 700 km iznad Saturnovog ekvatora.
Prsteni nisu jedno tijelo. Još je [[James Clerk Maxwell]] [[1857.]]. godine dokazao da prsteni ne mogu biti jedno tijelo, već bezbroj samostalnih čestica, što je kasnije dokazano spektroskopskim mjerenjima. Pomoću [[Dopplerov efekt|Dopplerovog efekta]] je potvrđeno da se čestice bliže Saturnu gibaju brže od onih daljih. Čestice prstenova su raznih veličina: od 100-metarskih tijela do mikrometarske prašine. Vjerojatno postoji i nekoliko tijela veličine par kilometara. Prsteni su građeni od leda i nešto kamenja, pa imaju vrlo visok [[albedo]] (oko 0,7).
Saturnovi prsteni su vrlo tanki. Iako su široki preko 250 000 km, nisu deblji od 1,5 km, pa bi sa sav njihov materijal mogao komprimirati u tijelo promjera 100 km.
Saturn je, zbog svog sjaja, poznat još od pretpovijesti. [[Galileo Galilej|Galileo Galilei]]
je, [[1610.]]. godine, prvi usmjerio teleskop prema njemu. Zbog nesavršenosti prvih teleskopa, Galileo nije prepoznao prstenove, već je mislio da se radi o tri tijela. Posebno se zakompliciralo promatranje u vrijeme prolaska Zemlje kroz ravninu prstenova, kada su oni prividno nestali (jer su vrlo tanki), što je zbunilo Galilea. Tek je [[1659.]]. godine danski astronom [[Christiaan Huygens]] u Saturnovom neobičnom obliku prepoznao prstenove. Huygens je objasnio da je njihovo nestajanje i mijenjanje uzrokovano promjenom nagiba orbite Zemlje prema Saturnu tijekom njihovih ophoda oko Sunca.
Talijanski astronom [[Giovanni Domenico Cassini]] je [[1675.]]. otkrio pukotinu između u prstenima, pa se ta pukotina između prstenova A i B danas naziva po njemu '''Cassinijevom pukotinom'''. I drugi razmaci između prstenova nose imena po astronomima koji su ih otkrili ili sudjelovali u istraživanju Saturna (Guerin, Huygens, Maxwell, Encke).
Saturn su do sada posjetile 4 letjelice: [[Pioneer 11]] ([[1979.]])., [[Voyager 1]] ([[1980.]].), [[Voyager 2]] ([[1981.]].) te [[Cassini-Huygens]]. Letjelica Cassini ušla je 1. srpnja [[2004.]]. u orbitu oko Saturna i počela 4-godišnju misiju istraživanja Saturna, njegovih prstenova, magnetosfere i satelita. Cassini je nosio sondu Huygens koja se početkom [[2005.]]. spustila na površinu Saturnovog najvećeg satelita [[Titan (mjesec)|Titana]]. Cassini je orbitirao Saturn do [[2017.]] kada je deorbitiran u događaju zvanom Grand Finale.
== Planet Saturn u romanima i filmovima ==
| 