Jeguljke: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m točke u wikipoveznice s godinama
Redak 20:
| species =
| dvoimeno = ''Anguilla anguilla''
| dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linné|Linné]], [[1758.]].-->
}}
'''Jeguljke ''' (Anguilliformes) su [[red (taksonomija)|red]] [[riba]], koji, prema dijelu autora ima 4 podreda, 19 (prema nekim autorima 15) porodica, 110 rodova i oko 600 vrsta, dok drugi smatraju da ovaj red obuhvaća oko 900 vrsta. Većina jeguljki su [[noćne životinje|noćni]] grabežljivci.
Redak 41:
==Način života==
 
Jegulje vole mirniju vodu i mekano (muljevito) dno. Po danu se drži mulja, a noću traži hranu. Hrane se [[crvi]]ma, raznim račićima, ribljim mrijestom i sličnim vodenim životinjicama. Proždrljiva je i grabežljiva. Mrijesti se i liježe u moru, a i umire u moru. Jegulje ulaze u rijeke, gdje žive dok ne odrastu. Spolnu zrelost mužjaci jegulje dostižu u 9 - 12 godini života, a ženke u 9 - 20 godina. U stadiju spolne zrelosti započinju svadbeni put spuštanjem niz rijeku. Istovremeno se razvijaju sekundarne spolne oznake, te trbušna strana tijela poprima srebrnasto-bijelu boju, a bokovi potamne. Nosnice se prošire, a volumen očiju se dvostruko poveća. U to vrijeme se jegulje ne hrane; njihovo crijevo se skraćuje, a stjenka crijeva se stanji i prestane izlučivati probavne sokove. Dakle, sve spolno zrele jedinke putuju iz europskih slatkovodnih vodotoka na mrijest u [[Sargaško more]] (između 22 ° - 23° sjeverne širine i 40° - 65° istočne dužine). Sve do [[1920.]]. godine nije bilo poznato mjesto mriješćenja jegulje. Naime, tada je [[danska|danski]] biolog [[Johannes Schmidt]] otkrio u morskim uzorcima ličinke američke i europske jegulje. Obje jegulje se mrijeste u rano proljeće, a područje mrijesta obiju vrsta se preklapa. Mrijeste se na dubini od 500 - 1000 m. Svaka ženka polaže oko milijun jajašaca promjera oko 1,1 mm. Oplodnje je vanjska. Postembrionalni razvoj obuhvaća metamorfozu. Ličinka jegulje je velika 5 - 7 mm. Nakon mriješćenja odrasle jedinke ugibaju. Ličinka jegulje je prozirna, bočno spljoštena, s vrlo malom glavom i velikim očima. Nimalo ne sliči odrasloj jegulji, te su je dugo vremena smatrali posebnom vrstom ribe. Ličinke se nazivaju '''staklarke''' ( ''Leptocephalus'' ). Neki znanstvenici smatraju da se ličinke jegulje ne hrane, dok ostali navode kako se hrane zooplanktonom. Rast ličinki je postupan te tijekom prve godine dosežu veličinu od 25 cm, u drugoj oko 52 cm, a u trećoj 75 cm. Ličinke europske jegulje nosi [[Golfska struja]] od mjesta mriješćenja u [[Sargaško more|Sargaškom moru]] kroz cijeli [[Atlantski ocean]] do obala [[Europa|Europe]]. U trećoj godini ličinke se preobraze u novi oblik tzv. '''staklastu jegulju''', koja već ima zaobljeno tijelo. Za razliku od europske jegulje, ličinka američke jegulje se preobrazi već nakon prve godine života. U četvrtoj godini, mlade jegulje ulaze u rijeke gdje ostaju sve dok ne postanu spolno zrele. Spolni organi se razvijaju polagano i tek kada su oni u potpunosti razvijeni jegulja odlazi na svadbeni put u [[Sargaško more]]. Jegulje, koje naseljavaju vode crnomorskog ili dunavskog sliva, ne razmnožavaju se. -->
 
==Sistematika==