Hermann Bollé: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
uklanjanje spojnica
m točke u wikipoveznice s godinama
Redak 13:
[[Datoteka:Hermann Bollé 1139x2168.jpg|mini|Bista Hermanna Bolléa na ulazu u [[Mirogoj]].]]
 
'''Hermann Bollé''' ([[Köln]], [[18. listopada]] [[1845.]]. – [[Zagreb]], [[17. travnja]] [[1926.]].), austrijski [[arhitekt]].
 
== Životopis ==
 
Nakon završene graditeljske obrtne škole, stupa u atelijer arhitekta H. Wiethasea, gdje se bavio nacrtima [[Crkva|crkava]] i crkvene opreme. 1872. dolazi u [[Beč]] na Akademiju likovnih umjetnosti gdje radi u ateljeu glasovitog [[Austrija|austrijskog]] arhitekta [[Friedrich von Schmidt|Friedricha von Schmidta]] kao njegov asistent. Često se u literaturi krivo navodi kako je Bollé i studirao na spomenutoj Akademiji, međutim njegovo ime se nigdje ne spominje, niti u spisima Akademije, a niti u evidenciji obližnje Politehnike, što znači da Bollé zapravo nije imao formalnog akademskog obrazovanja. Osim toga, on u Beč dolazi s 27 godina i već relativno prestar za školovanje. Godine 1875./76. boravio je u [[Italija|Italiji]] gdje je upoznao biskupa [[Josip Juraj Strossmayer|Josipa Jurja Strossmayera]] i [[Iso Kršnjavi|Isu Kršnjavoga]], što je njegov životni put skrenulo u Hrvatsku. Već [[1876.]]. godine dolazi u [[Đakovo]] gdje je Friedrich von Schmidt nakon smrti arhitekta K. Rösnera, preuzeo poslove na završavanju gradnje [[Đakovačka katedrala|đakovačke katedrale]] Sv. Petra. Bollé će isprva samo razrađivati Schmidtove projekte za đakovačku katedralu, da bi se vremenom osamostalio i dio projekta za Đakovo izveo posve sam.
Iste godine kada dolazi prvi puta u Đakovo započinje s nadziranjem restauracije zagrebačke crkve Sv. Marka po Schmidtovim planovima koji mu povjerava gradnju zgrade Akademije i obnovu [[Zagrebačka katedrala|zagrebačke katedrale]], pa se Bollé 1878. za stalno nastanjuje u [[Zagreb]]u. Odmah dobiva narudžbe s raznih strana te započinje intenzivnu arhitektonsku, društveno-kulturnu i pedagošku djelatnost.
 
U povijesnim stilovima restaurirao je i izgradio je u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] brojne objekte (zgrade [[Muzej za umjetnost i obrt|Muzeja za umjetnost i obrt]] i Obrtne škole; kompleks groblja [[Mirogoj]] u Zagrebu). U duhu romantizma obnavlja i restaurira hodočasnički kompleks u [[Marija Bistrica|Mariji Bistrici]], [[Zagrebačka katedrala|katedralu]] i nadbiskupski dvor, te više [[Kaptol (Zagreb)|Kaptol]]skih kurija u Zagrebu. Po njegovim nacrtima izvedeni su i detalji zagrebačke urbane opreme, a sudjelovao je u svim važnim pitanjima urbanističkoga oblikovanja Zagreba. Gotovo je nepregledan broj njegovih ostvarenja i projekata na području primijenjenih umjetnosti, od namještaja, do kazališnih kostima i inscenacija, [[vitraj]]a, nakita, posuđa, svjetiljaka i dr.
 
Opsežna je Bolléova društveno-kulturna i pedagoška djelatnost. Bio je aktivan član Društva umjetnosti, jedan je od osnivača i ravnatelja Muzeja za umjetnost i obrt te Obrtne škole u čijem okviru je osnovao i Graditeljsku školu koju je i vodio pune 32 godine. S učenicima i nastavnicima sudjelovao je na velikim izložbama u svijetu ([[Trst]] [[1882.]]., [[Budimpešta]] [[1885.]] i [[1886.]]., [[Pariz]] [[1900.]]) dobivši više vrijednih priznanja i odlikovanja. Unatoč polemikama koje se i danas vode glede njegova rada, Bollé je nesumnjivo odigrao presudnu ulogu u urbanističkome oblikovanju Zagreba druge polovice [[19. stoljeće|19. stoljeća]].
 
S Bolléom je surađivao danski slikar-dekorater [[Johannes Clausen]].<ref name="GHGZ">Jasenka Mirenić Bačić: [http://www.hgz.hr/glasila/Glasilo_HaGeZe_12-13_01.pdf Dvorana u novom svjetlu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305123207/http://www.hgz.hr/glasila/Glasilo_HaGeZe_12-13_01.pdf |date=5. ožujka 2016. }}, Glasilo Hrvatskoga glazbenog zavoda, br.1/2012., str. 1–2.</ref>