Maximilien Robespierre: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
uklanjanje izmjene 5649676 suradnika 90.134.217.247 (razgovor)
Oznaka: uklanjanje
m →‎top: točke u wikipoveznice s godinama
Redak 1:
[[Datoteka:Robespierre.jpg|mini|'''Maximilien Robespierre''']]
'''Maximilien François Marie Isidore de Robespierre''' ([[Arras]], [[6. svibnja]] [[1758.]]. - [[Pariz]], [[28. srpnja]] [[1794.]].), francuski revolucionar, fizički vođa Francuske revolucije, osnivač državne deističke religije, progonitelj katoličanstva i jedan od glavnih zagovornika revolucionarnog terora tijekom [[Jakobinska diktatura|Jakobinske diktature]] 1793/1794. godine.
 
Nadahnut idejama [[Jean Jacques Rousseau|Rousseaua]] istupa protiv kraljevskog apsolutizma. U Ustavotvornoj skupštini zalaže se za opće pravo glasa, istupa protiv imovinskog cenzusa, a za ravnopravnost Židova i domorodaca u kolonijama (to francuski revolucionari poslije nisu proveli, nego su naprotiv krvavo ugušili veliki ustanak crnih robova na [[Haiti|Haitiju]]) te traži ukidanje ropstva. Član je Društva prijatelja Crnaca. Vjernost revolucionarnim idealima te odbijanje unosnih mjesta i počasti pribavili su mu nadimak - ''Nepotkupljivi''. Od [[1791.]]. godine istaknuta je ličnost [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]].
 
Robespierre je smatrao kako se blagostanje naroda ne može osigurati bez obaranja [[wikt:plutokracija|plutokracije]]: Robespierre smatra da velika bogatstva kvare one koji ih posjeduju, kao i one koji im zavide...(uz njih) čak se i sam talent smatra sredstvom ne toliko korisnim za domovinu koliko za to da se stekne imetak. Pod tim okolnostima sloboda je isprazna [[himera]], a zakoni su samo instrument ugnjetavanja.
Redak 12:
Jakobinski je klub oduševljeno prihvatio njegovu Deklaraciju, ali ju je Ustavotvorna skupština smatrala suviše smionom pa je mnoge dijelove izmijenila ili odbacila.
 
Od 27. srpnja [[1793.]]. godine član je Komiteta javnog spasa, gdje se zalaže da se oštre mjere primjene samo protiv onih čija je krivica protiv sigurnosti Republike dokazana. Iako nije imao nikakvih diktatorskih ovlasti, ali uživajući golem moralni ugled de facto je davao smjer jakobinskoj diktaturi, a istupao je i kao njen teoretičar: "Do kada će se nasilje tirana nazivati pravdom, a pravda naroda barbarstvom ili buntovništvom?", pita on.
 
Od 1793. godine kada počinje raskol u stranci montanjara drži se srednje linije nastojeći održati revolucionarni savez između jakobinske buržoazije i narodnih masa. U tom smislu bori se protiv ultrarevolucionarnih ateističkih ''hebertista'' (sljedbenika [[Jacques Hébert|Jacquesa Héberta]], urednika ekstremističkog časopisa ''Le Père Duchesne'') a zatim protiv desnog krila tzv. ''pomirljivih'' s [[Georges Danton|Dantonom]] na čelu (iza kojih se kriju interesi novih bogataša i ljudi povezanih s emigracijom).