'''Prečani''', ''"(od) preko"'', je naziv za Srbe koji žive izvan Srbije i Crne Gore, tj. u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Koristio se od XIX. st. Bili su značajan politički čimbenik u doba [[Austro-Ugarska|Austrougarske]] i [[Prva Jugoslavija|Prve Jugoslavije]].
Od [[1905.]]. do [[1918.]]. stranke Srba prečana surađuju s [[Stranka prava|Hrvatskom strankom prava]] i drugima u [[Hrvatsko-srpska koalicija|Hrvatsko-srpskoj koaliciji]]. Nakon stvaranja [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]], politički vođa prečana [[Svetozar Pribićević]] djeluje u službi beogradskog centralističkog i despotskog režima protiv hrvatskih "separatističkih" zahtjeva. On je član [[Demokratska stranka (Srbija i Jugoslavija)|Demokratske stranke]], a prečani glasuju također za [[Radikalna stranka (Srbija i Jugoslavija)|radikale]] i druge stranke sa sjedištem u Beogradu.
Međutim, godine [[1926.]]. on drastično mijenja političku orijentaciju, zaključivši da je služba Beogradu i konflikt sa Hrvatima štetan za prečane. Osniva [[Samostalna demokratska stranka|Samostalnu demokratsku stranku]] i sljedeće godine sklapa koaliciju sa [[Stjepan Radić|Radićevom]] [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatskom seljačkom strankom]]. Ova [[Seljačko-demokratska koalicija]] (SDK) održala se sve do 1941. i privlačila glasove većine Srba u Hrvatskoj.
Nasuprot SDK, dok srbijanske stranke privlače malo prečanskih glasova, nakon [[Šestosiječanjska diktatura|Šestosiječanjske diktature]] pojavljuju se [[ORJUNA]], [[Četnici|četničke]] i druge velikosrpske organizacije.
