Londonski metro: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →Daljnji razvoj: dobija u dobiva, replaced: dobija → dobiva |
m točke u wikipoveznice s godinama |
||
Redak 17:
| vozni park =
}}
'''Londonski metro''' ([[engleski]]: ''London Underground'' ili ''The Tube'') sustav je rapidnog gradskog prijevoza, u obliku podzemno-nadzemne željeznice. Sustav opslužuje sâm grad London, kao i njegovo šire gradsko područje, i dalje. Londonski metro je najstariji sustav [[Podzemna željeznica|podzemne željeznice]] na svijetu. Prva linija otvorena je 10. siječnja [[1863.]]
Na mreži londonskog metroa postoji 11 linija, sa sveukupno 270 stanica. Nekoliko desetaka stanica je izvan upotrebe (nisu uključene u prethodno navedeni broj). Iako se najčešće na londonski metro referira kao na [[podzemna željeznica|podzemnu željeznicu]], ustvari je 55% prugâ metroa iznad zemlje (stoga je preostalih 45% podzemno). U razdoblju [[2004.]] - [[2005.]] metroom je proputovalo rekordnih 976 milijuna ljudi, odnosno 2,76 milijuna na dan.
Dana [[7. srpnja]] [[2005.]]
== Povijest ==
Redak 32:
Metoda koji je u početku korištena (tzv. ''cut-and-cover'') je bila, s današnje točke gledišta, krajnje neefikasna iako naizgled jednostavna. Ta metoda, ''cut-and-cover'' izgledala bi ovako: Odgovarajuća ulica, ispod koje je željeznica trebala prolaziti, bila bi iskopana do određene dubine. Nakon toga postavljane su tračnice i građen tunel od cigli. Po završetku izgradnje tunel se ponovo zakopavao. U ovakvoj metodi bilo je i mnogo problema i nedostataka: cestovni promet bio bi dugo vremena zatvoren; zgrade koje su se našle "na putu" trase bile su srušene; i još štošta.
Prva trasa bila je između Paddingtona i Ulice Farringdon (Farringdon Street) i bila je duga oko 4 km. Opsluživali su ju parni vlakovi (koji ostaju u prometu sve do [[1971.]]
=== Daljnji razvoj ===
Redak 52:
=== 20. stoljeće ===
[[20. stoljeće|Dvadeseto stoljeće]] bilo je doba većeg procvata londonske podzemne željeznice. Otvara se niz novih linija, dok stare bivaju elektrificirane. Usporedno s razvojem sustava, vršilo se i spajanje pojedinačnih kompanija u jednu zajedničku (''Underground Group'') kojoj će se do početka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] priključiti većina kompanija. Do [[1933.]] formiran je ''Odbor za prijevoz putnika Londonom'' (''London Passenger Transport Board'') koji je nastao spajanjem svih kompanija i koji je pod kontrolom imao, uz metro, i [[autobus]]ne, [[tramvaj]]ske i [[trolejbus]]ne linije britanske prijestonice. Ova grupa je [[1948.]]
Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], londonski metro radio je smanjenim kapacitetom. Mnoge stanice su postale skloništa, a jedan nedovršen tunel je pretvoren u privremenu tvornicu [[zrakoplov]]a.
Redak 61:
[[Datoteka:Russell square ambulances.jpg|mini|desno|250px| Ulaz u stanicu Russell Square, poslije eksplozije]]
[[7. srpnja]] [[2005.]]
* Prva eksplozija dogodila se na Kružnoj (Circle) liniji između stanica Liverpool Street i Aldgate. Poginulo je 7 ljudi i bombaš.
Redak 100:
| style="background:#894e24; color:yellow" align="center" | Smeđa
| align="center" | Dubinska
| align="center" | [[10. ožujka]] [[1906.]]
| align="center" | 23,2km
| align="center" | 25
Redak 108:
| style="background:#dc241f; color:black" align="center" | Crvena
| align="center" | Dubinska
| align="center" | [[30. srpnja]] [[1900.]]
| align="center" | 74km
| align="center" | 49
Redak 116:
| style="background:#ffce00; color:black" align="center" | Žuta
| align="center" | Podpovršinska
| align="center" | [[1884.]]
| align="center" | 22,5km
| align="center" | 27
Redak 124:
| style="background:#007229; color:yellow" align="center" | Zelena
| align="center" | Podpovršinska
| align="center" | [[24. prosinca]] [[1868.]]
| align="center" | 64km
| align="center" | 60
Redak 132:
| style="background:#ff6600; color:black" align="center" | Narančasta
| align="center" | Podpovršinska
| align="center" | [[1869.]]
| align="center" | 8km
| align="center" | 9
Redak 140:
| style="background:#d799af; color:blue" align="center" | Ružičasta
| align="center" | Podpovršinska
| align="center" | [[1864.]]
| align="center" | 26,5km
| align="center" | 28
Redak 148:
| style="background:#868f98; color:white" align="center" | Srebrna
| align="center" | Dubinska
| align="center" | [[1. svibnja]] [[1979.]]
| align="center" | 36,2km
| align="center" | 27
Redak 156:
| style="background:#751056; color:white" align="center" | Ljubičasta
| align="center" | Podpovršinska
| align="center" | [[1868.]]
| align="center" | 66,7km
| align="center" | 34
Redak 164:
| style="background:#000000; color:white" align="center" | Crna
| align="center" | Dubinska
| align="center" | [[1890.]]
| align="center" | 58km
| align="center" | 50
Redak 172:
| style="background:#0019a8; color:white" align="center" | Tamnoplava
| align="center" | Dubinska
| align="center" | [[15. prosinca]] [[1906.]]
| align="center" | 71km
| align="center" | 52
Redak 180:
| style="background:#00a0e2; color:white" align="center" | Svijetloplava
| align="center" | Dubinska
| align="center" | [[1968.]]
| align="center" | 21km
| align="center" | 16
Redak 188:
| style="background:#76d0bd; color:white" align="center" | Tirkizna
| align="center" | Dubinska
| align="center" | [[1898.]]
| align="center" | 2,4km
| align="center" | 2
Redak 196:
| style="background:#ffffff; color:black" align="center" | nepoznato
| align="center" | vjerojatno Dubinska
| align="center" | [[2018.]]
| align="center" | nepoznato
| align="center" | nepoznato
| |||