|
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[8. lipnja]] [[1625.]].
| mjesto_rođenja = [[Perinaldo]], [[Ligurija]], [[Italija]]
| datum_smrti = [[14. rujna]] [[1712.]].
| mjesto_smrti = [[Pariz]], [[Francuska]]
| prebivalište = [[Italija]] (1625. - 1673.) <br /> [[Francuska]] (1673. - 1712.)
[[datoteka:Cassini Division.jpg|mini|desno|300px|[[Cassinijeva pukotina]].]]
'''Giovanni Domenico Cassini''', poznat i kao [[Francuski jezik|fran]]. '''Jean-Dominique Cassini''' (Perinaldo, [[8. lipnja]] [[1625.]]. - [[Pariz]], [[14. rujna]] [[1712.]].), [[Francuska|francuski]] [[astronom]], [[matematičar]], [[inženjer]] i [[Astrologija|astrolog]] [[Italija|talijanskog]] podrijetla. Bio je [[profesor]] na [[Sveučilište u Bologni|Bolonjskom sveučilištu]] i ravnatelj Pariške zvjezdarnice (1671. – 1712.). Mjerenjem [[paralaksa|paralakse]] [[Mars]]a promatranoga s dvaju udaljenih položaja na Zemlji (1672.) odredio veličine [[Sunčev sustav|Sunčeva sustava]]. Poboljšao tablice gibanja [[Jupiterovi prirodni sateliti|Jupiterovih satelita]] (onodobno korištenih za mjerenje [[Vrijeme (fizika)|vremena]] i određivanje [[Zemljopisna dužina|zemljopisnih dužina]]), izradio kartu [[Mjesec]]a, otkrio pukotinu u Saturnovu prstenu (Cassinijeva pukotina) i otkrio četiri Saturnova satelita: [[Japet (mjesec)|Japeta]] (1671.), [[Reja (mjesec)|Reju]] (1672.), [[Diona (mjesec)|Dionu]] i [[Tetija (mjesec)|Tetiju]] (1684). Uočio [[zodijačka svjetlost|zodijačku svjetlost]], diferencijalno gibanje [[Jupiter]]ove atmosfere, istraživao Mjesečevo gibanje (Cassinijev zakon) i Zemljin oblik. U [[matematika|matematici]] su po njem nazvani krivulja (Cassinijev oval) i identitet (Cassinijev identitet za Fibonaccijeve brojeve). <ref> '''Cassini, Jean-Dominique (Giovanni Domenico)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=10958] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
== Astronomija i astrologija ==
Od [[1648.]]. do [[1669.]]. Cassini je bio astronom u [[Panzano zvjezdarnica|Panzano zvjezdarnici]] ([[Republika Genova]]). Radio je kao [[profesor]] astronomije na [[Sveučilište u Bologni|Bolonjskom sveučilištu]], a [[1671.]]. je postao upraviteljem [[pariška zvjezdarnica|Pariške zvjezdarnice]]. U potpunosti je prihvatio novu zemlju toliko da je postao poznat pod izmjenjenim imenom '''Jean-Dominique Cassini'''. Cassiniju se zajedno s [[Robert Hooke|Hookeom]] pripisuje otkriće [[velika crvena pjega|Velike crvene pjege]] na [[Jupiter (planet)|Jupiteru]] (~[[1665.]].). Cassini je otkrio četiri [[Saturn (planet)|Saturnova]] [[prirodni satelit|mjeseca]] i tamnu liniju duž cijelog Saturnova prstena, nazvanu [[Cassinijeva pukotina]] ([[1675.]]). Oko [[1690.]]. prvi je promatrao [[diferencijalna rotacija|diferencijalnu rotaciju]] unutar [[Jupiter (planet)|Jupiterove]] [[atmosfera|atmosfere]].
[[1672.]]. godine poslao je svojega kolegu [[Jean Richer|Jeana Richera]] u [[Cayenne]] u [[Francuska Gvajana|Francuskoj Gvajani]] dok je on sam ostao u [[Pariz|Parizu]]. Obojica su napravila istovremena promatranja [[Mars (planet)|Mars]]a te su tako pronašli njegovu [[paralaksa|paralaksu]] kako bi odredili njegovu udaljenost. Time su po prvi put izmjerene stvarne veličine [[sunčev sustav|Sunčeva sustava]]. Cassini je bio prvi koji je napravio uspješna mjerenja [[zemljopisna dužina|zemljopisne dužine]] koristivši metodu koju je predložio [[Galileo Galilei|Galileo]], koristivši pomrčine Jupiterovih satelita kao sat.
Privučen nebom u mladosti, njegovo prvo zanimanje bilo je više za [[astrologija|astrologiju]] nego za [[astronomija|astronomiju]]. Kasnije se u životu usredotočio gotovo isključivo samo na astronomiju napuštajući odbačenu astrologiju, te postajući sve više upleten u znanstvenu revoluciju i ultraracionalno mišljenje njegova vremena. Dok je bio mlad čitao je o astrologiji, a uskoro je postao jako upućen u nju. Dosta začuđujuće, ali upravo je njegovo široko znanje o astrologiji omogućilo njegovo prvo imenovanje za astronoma.
[[1644.]]. godine markiz Cornelio Malvasia koji je bio bolonjski senator s velikim zanimanjem za astrologiju, pozvao je Cassinija u [[Bologna|Bolognu]] i ponudio mu mjesto u Panzano zvjezdarnici koju je gradio u to vrijeme. Većina njihova vremena potrošena je na računanje novih, boljih i pouzdanijih [[Efemeride|efemerida]] u ''astrološke svrhe'' koristivši brzo napredujuće ''astronomske metode'' i oruđa toga vremena.
[[1669.]]. godine Cassini je otišao u Francusku gdje je uz potporu [[Luj XIV., kralj Francuske|Luja XIV]] pomogao osnovati Parišku zvjezdarnicu koju je otvorio [[1671.]]. Ostao je njenim upraviteljem do smrti [[1712.]]. U Francuskoj je Cassini radio na dvoru 41 godinu kao [[astronom]] i [[astrolog]] [[Luj XIV., kralj Francuske|Luja XIV.]] ("Kralj Sunce"), obavljajući očekivanu dvostruku ulogu još uvijek usredotočivši više vremena na astronomiju nego na astrologiju koju je učio toliko mnogo u svojoj mladosti.
== Inženjerstvo ==
| 