|
}}
'''Elizabeta Kaʻahumanu''' ([[Maui]], [[17. ožujka]] [[1768.]]. - [[Manoa]], [[5. lipnja]] [[1832.]].) bila je [[Havaji|havajska]] kraljica regentica, kći [[Keeaumoku Pāpaiahiahi|Keeaumokua Pāpaiahiahija]] i Namahanai Kaleleokalani. Njezin je otac bio kraljevski savjetnik i prijatelj [[Kamehameha I.|Kamehamehe I.]], kome je uređeno da se oženi s Kaʻahumanu kada je imao 13 godina. Iako je imao mnogo [[bračni drug|žena]], Kaʻahumanu će postati njegova miljenica. Ona je bila ta koja je podržala i ohrabrila svog muža u ratu za ujedinjenje Havaja. Njezine sestre su bile kraljice [[Kalakua Kaheiheimalie]] i [[Namahana Piia]], a braća [[Keeaumoku II.]] i [[Kuakini]].
== Životopis ==
=== Kraljica regentica ===
Nakon smrti Kamehamehe [[5. svibnja]] [[1819.]]., Kaʻahumanu je prema kraljevoj želji podijelila vlast nad Havajima sa svojim posinkom koji je uzeo ime [[Kamehameha II.]] Skupština se složila i postavila je za [[premijer|premijera]]. Njena moć je rasla do pozicije kraljice-regenta, s kojom je vladala za vrijeme Kamehamehe II. i potonjeg [[Kamehameha III.|Kamehamehe III.]], njegova brata.
=== Feministica ===
Kaahumanu je bila ispred svog vremena boreći se za prava havajskih domorodačkih [[žena]]. Otklonila je tabue koji su forsirali havajske žene. Izborila se, u zajedništvu s [[Keōpūolani]], kraljicom Kamehamehe II., da jede za istim stolom kao i mladi [[kralj]], čime je razbila pravila starog društva.
=== [[Kaumualiʻi]] od Kauaia ===
Kada joj je muž [[smrt|umro]], Kaahumanu se uplašila da će otok Kauai, koje Kamehameha nikada nije silom osvojio, prekinuti svoj odnos s kraljevinom. [[9. listopada]] [[1821.]]. Kaahumanu je kidnapirala guvernera otoka Kauai, [[Kaumualiʻi|Kaumualiʻija]] i s njim se na silu vjenčala.
=== Pokrštavanje ===
Travnja [[1824.]]., Kaahumanu je službeno objavila svoje pristupanje [[protestantizam|protestantizmu]] i pozvala svoje podanike da se krste. Iste godine predstavila je Havajima prvi havajski poredak zasnovan na kršćanskoj etici i vrijednostima. Kaʻahumanu je krštena [[5. prosinca]] [[1825.]]. na mjestu gde je danas crkva Kavaiahao.
Misionari su uvjerili Kaʻahumanu da [[rimokatoličanstvo|rimokatolici]] trebaju biti protjerani s otoka. 7. srpnja 1827. Kaʻahumanu je naredila prvim katoličkim misionarima da napuste otok. [[1830.]]. Kaʻahumanu je potpisala zakon koji je zabranio katoličko učenje i zaprijetio deportacijom svakome tko bi se oglušio o zakon.
=== Relacije sa SAD-om ===
Kaʻahumanu je prva pregovarala sa [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], s predsjednikom [[John Adams|Johnom Adamsom]], [[1826.]]. Pregovori su uspostavili odgovornost havajskih domorodaca koji su dugovali američkim trgovcima. Dug je plaćen sandalovinom vrijednom 150 000 [[$|američkih dolara]]. Isti dokument je bio i sporazum o slobodnoj trgovini, osiguravajući Amerikancima pravo da uplove u sve luke Havaja za potrebe trgovine. Amerikancima je zagarantirano i pravo da tuže havajskim sudovima i da budu zaštićeni prema havajskim zakonima.
=== Kraj vladavine ===
Kaʻahumanu se [[1830.]]. razboljela i njeno je zdravlje ujednačeno kopnilo. Umrla je 5. lipnja 1832. U njenu čast misionari su tiskali novu kopiju ''Novog zavjeta'' na havajskom jeziku. Opelo je održano u crkvi koju je proglasila Westminsterskom opatijom Havaja. Sahranjena je na posjedu palače ʻIolani, ali je kasnije premještena u Kraljevski [[mauzolej]] Havaja.
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Kaʻahumanu}}
| 