Inačica od 21. ožujka 2021. u 20:40 uredi 151.252.225.162 (razgovor) →‎Literatura Oznake: uklonjeno uređivanje mobilni uređaj m.wiki ← Starija izmjena		Inačica od 21. ožujka 2021. u 20:55 uredi ukloni ovu izmjenu Croxyz (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 92.982 edits prema ovom [https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2715] taj naziv ne postoji, a i čudan mi je ovaj latinski Oznaka: uklanjanje ručnim načinom Novija izmjena →
Redak 2: [[Image:Territory_governed_by_Braslav.png\|Braslavova kneževina\|thumb\|300px]] [[Datoteka:Liudevit_and_Braslav.png\|mini\|300px\|Rane hrvatske kneževine]] '''Braslav''' ~~(dux Brazlavo)~~ je bio posljednji poznati [[knez]] [[Panonska Hrvatska (kneževina)\|Panonske Hrvatske]], a vladao je iz [[Sisak\|Siska]] krajem [[9. stoljeće\|9. stoljeća]]. U izvorima se Braslavova zemlja naziva ''regnum inter Dravum et Savum flumine'' (područje između rijeka [[Drava\|Drave]] i [[Sava\|Save]]~~) i označavana kao Braslavovo vojvodstvo/kneževina (Brazlavone duce~~). Dio Braslavove vladavine obilježen je opasnošću sa sjevera, odakle je prijetio sve jači [[Velikomoravska Kneževina\|velikomoravski]] knez [[Svatopluk]] koji je bio osvojio nekadašnju [[Kocelj]]evu donjopanonsku državu. Zbog toga se [[884.]] Braslav nalazi u Konigsstadtenu (kod Tulna u današnjoj [[Donja Austrija\|Donjoj Austriji]]) kako bi se ondje poklonio caru [[Karlo III., car Svetog Rimskog Carstva\|Karlu III. Debelom]] i s carem uspostavio bližu suradnju protiv Svatopluka, no tada se s carem pomirio i Svatopluk. Nakon Karlove smrti ([[887.]]) [[Arnulf Karantanski]] poduzima pohod protiv Svatopluka, a na franačkoj strani sudjeluje i Braslav. Arnulf u taj rat poziva i [[Mađari\|Mađare]] koji prelaze [[Karpati\|Karpate]] i pomažu Francima u pobjedi nad Svatoplukom, a potom se vraćaju u svoja područja. Ipak, već [[896.]], prisiljeni bugarskim napadima, prelaze ponovno Karpate i naseljavaju se u središnjoj [[Panonska nizina\|Panoniji]]. Tada Arnulf daje Braslavu upravu nad Donjom Panonijom (nekadašnjim [[Blatonski Koštel\|Blatonskim Koštelom]]), no Braslav je ne uspijeva obraniti od Mađara, a Mađari dolaze na granice njegove kneževine, prodiru i u nju, a preko nje vrše pohode do [[Primorska Hrvatska (kneževina)\|Primorske Hrvatske]], pa čak i do sjeveroistoka današnje [[Italija\|Italije]]. Čini se da je već [[896.]] (možda i godinu – dvije kasnije) Braslav poginuo u sukobima s Mađarima. Redak 14: Nada Klaić, ''Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku'', Zagreb 1975. Horváth István (1844). Ueber Croatien als eine durch Unter-jochung erworbene ungarische Provinz und des Königreichs Ungarn Wirtlichen Zheil. Leipzig, Karl Franz Köhler. Str. 30. {{Redoslijed\| \|prethodnik =[[Ratimir]] ([[829.]] – [[838.]])

Braslav: razlika između inačica