Siscia: razlika između inačica

Rimljani su u više navrata pokušavali osvojiti Segesticu, no to ima je pošlo od ruke tek 35. pr. Kr., kad mladi Oktavijan, koji će kasnije postati rimski car [[August|Oktavijan August]], nakon jednomjesečne opsade, s vojskom od 12.000 ljudi, osvaja keltsko-ilirski grad, a s lijeve obale Kupe osniva rimski vojni logor - Sisciju. Ovaj je logor, utvrđen zidinama sa četiri vrata, ubrzo dobio status grada, a njegov je zemljopisni položaj pridonio jačanju vojnog, prometnog i upravnog značenja toga urbanog središta, a osobito razvoju trgovine i obrta. Područje rimske Siscije se proteže do antičke [[Andautonia|Andautonije]] (današnje Šćitarjevo kraj Zagreba) na zapadu i do Dubice na istoku. Rimska Siscia postaje također i [[Tiberije| Tiberijevo]] uporište u doba panonsko-delmatskog ustanka. Car [[Vespazijan]] je kolonizirao antičku Sisciju (dedukcija ravenske flote ''Classis praetoriae''). Tada je uvrštena u tribus Qvirina, te po gentiliciju dinastije Flavijevaca dobiva naziv ''Colonia Flavia Siscia''. Za Domicijanovih ratnih pohoda protiv čuvenih [[Delmati|Delmata]] i [[Dačani| Dačana]], postaje poprište velikog prometa, jer je Siscia bila prometnicama povezana preko Emone s Akvilejom na zapadu, Sirmiumom na istoku, te sa Salonom preko [[Sambotel| Savariae]] na jugu. Za vladanje
[[Septimije Sever|Septimija Severa]] Siscia dobiva naziv ''Colonia Septimia Siscia Augusta''.

Rimska je Siscija imala luku na Kupi, a od sredine 3. stoljeća, za vrijeme cara Galijena, i [[Kovnica novca Siscia| kovnicu novca]] koji se koristio na čitavom području prostranog Rimskog Carstva (nekoliko je primjeraka novca kovanog u Sisciji nađeno čak u Palestini), jer su ga obično koristile vojne postrojbe. Na čelu kovnice novca u Siciji je stajao ''procurator monetae Sisciane''. Kovnicu novca su koristili samostalno i rimski uzurpatori poput [[Sabin Julijan|Sabin Julijana]].