Inačica od 8. veljače 2020. u 17:12 uredi Franjo Josip (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 3.964 edits Nema sažetka uređivanja Oznaka: VisualEditor ← Starija izmjena		Inačica od 21. ožujka 2021. u 21:39 uredi ukloni ovu izmjenu NeptuneBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 125.177 edits m →‎top: točke u wikipoveznice s godinama Oznaka: AutoWikiBrowser Novija izmjena →
Redak 2: [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-2010-0420-500, Belgrad, Benesch, Titulescu, Jevtitsch.jpg \|thumb\|[[Edvard Beneš]],[[Nicolae Titulescu]] i [[Bogoljub Jevtić]] na konfereniciji]] '''Mala Antanta''' je bio vojni savez [[Prva Jugoslavija\|Jugoslavije]], [[Čehoslovačka\|Čehoslovačke]] i [[Rumunjska\|Rumunjske]] koji je postojao od [[1920.]]. do [[1938.]]. Uzrok njenog formiranja bio je strah od eventualnog pokušaja [[Austrija\|Austrije]] ili [[Mađarska\|Mađarske]] da vojnim putem povrate teritorije koje je [[Austrougarska]] ranije imala. Uzimajući u obzir broj stanovnika, veliku stajaću vojsku kojom je raspolagala i ogromno prostranstvo na kome se prostirala, Mala Antanta je smatrana "petom silom u [[Europa\|Europi]]". Redak 8: [[Francuska]] je blisko surađivala sa ovim savezom i sa njenim članicama i sa njima je potpisala više vojnih sporazuma. Krajem studenog [[1932.]]. [[kralj Aleksandar I Karađorđević\|kralj Aleksandar]] je inicirao izvanredni sastanak ministara država članica Male Antante ([[Kraljevina SHS\|Jugoslavije]], [[Rumunjska\|Rumunjske]] i [[Čehoslovačka\|Čehoslovačke]]), koji je održan [[18. studenog\|18.studenog]] - [[19. prosinca]] u [[Beograd]]u. Najvažnija odluka donijeta na tom sastanku bila je da će ubuduće Mala Antanta nastupati kao jedinstvena politička zajednica. Odluka da se samostalno politički djeluje obrazložena je činjenicom „da su se tri države umorile od toga da budu igračke u rukama velikih susjeda". Pakt o novoj organizaciji Male antante potpisan je na konferenciji u [[Ženeva\|Ženevi]], održanoj [[14. veljače\|14]]-[[16. veljače]] [[1933.]]. godine. Tri države - ističe se u uvodnom dijelu ovog dokumenta - stvaraju „višu međunarodnu zajednicu, kojoj mogu pristupiti i druge države". U organizacijskom pogledu, u ovu zajednicu ugrađeno je nešto što do tada nije postojalo ni u jednom bilateralnom ili regionalnom savezu. Kao upravno tijelo zajedničke politike država Antante ustanovljen je Stalni savjet, sastavljen od ministara vanjskih poslova, koji odluke donosi konsenzusom. Sastaje se obvezno najmanje tri puta godišnje, u prijestolnici svake države čiji ministar te godine predsjedava Savjetom. Ponovni uspon njemačke moći nakon 1933. postupno je potkopao francuski utjecaj u zemljama Male Antante. Francuska je [[1938.]] izdala savez i potpisala [[Münchenski sporazum]], a dio Čehoslovačke dala je nacističkoj Njemačkoj. Osim te izdaje, naoružavanjem Mađarske dopušteno je [[Bledski sporazum\|Bledskim sporazumom]] od 22. kolovoza 1938. godine. Francuska je Malu Antantu gledala kao priliku u interesu francuske sigurnosti da oživi prijetnju rata s dva fronta protiv Njemačke. Da bi se oslobodila te prijetnje 1934. godine, Hrvatska i vjerojatno Italija, Mađarska i Bugarska podržali su revolucionara [[Vlado Černozemski\|Vladu Černozemskog]], koji je ubio jugoslavenskog kralja Aleksandra I. i francuskog ministra vanjskih poslova, dva vodeća zagovornika Male Antante. To je bio uvod u [[Drugi svjetski rat]]. Mala Antanta se raspala [[1938.]]

Mala Antanta: razlika između inačica