Kujava Radinović: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
m točke u wikipoveznice s godinama
Redak 49:
}}
 
'''Kujava''', '''Kujača, Kujeva'''; bila je [[Kraljevina Bosna|bosanska kraljica]] od [[1399.]]. do [[1404.]]. i od [[1409.]]. do [[1416.]]. godine kao druga od tri supruge kralja [[Stjepan Ostoja|Stjepana Ostoje]]. Kujava je bila sestra ili bliska rođakinja kneza [[Pavle Radinović|Pavla Radinovića]].<ref name=Fine1> John Van Antwerp Fine, Bosnian Institute; ''The Bosnian Church: Its Place in State and Society from the Thirteenth to the Fifteenth Century'', Saqi in association with The Bosnian Institute, 2007. </ref> Ako je bila sestra Pavla Radinovića, onda joj je otac bio vlastelin [[Radin Jablanić]].
 
== Vladavina ==
Udala se za kralja Ostoju [[1399.]]. godine, nakon što se on razveo od svoje prve supruge, [[Vitača|kraljice Vitače]].<ref name=Fine1/> Kujava je smatrana dostojnom naslova i časti bosanske kraljice zbog svog plemićkog roda, za razliku od Vitače koja je bila pučkog roda. Ostoji je brak s Kujavom bio koristan zbog njene bliske rodbinske veze s moćnim knezom Radinovićem. Za kralja se udala prije [[5. veljače]] [[1399.]]. godine, što potvrđuje povelja kralja Ostoje Dubrovčanima u kojoj se ona prvi put spominje:
 
<blockquote>
Redak 58:
</blockquote>
 
Među njihovom djecom bio je [[Stjepan Ostojić]], bosanski kralj. Godine [[1404.]]. Kujavin muž je zbačen u korist svog polubrata, [[Tvrtko II. Kotromanić|Tvrtka II.]], da bi ponovo bio vraćen na prijestolje [[1409.]]. godine.
 
Brak kralja Ostoje i kraljice Kujave počeo se raspadati [[1415.]]. godine, kada je u zavjeri u kojoj je učestvovao njen suprug, ubijen kraljičin bliski rođak, knez Pavle Radinović. U [[Dubrovnik]]u se [[1415.]]. godine spominje kako se bosanska kraljica boji za svoju sudbinu, jer je u srodstvu s knezom Pavlom. <ref name=Fine1/>
 
Kada je sljedeće godine umro vojvoda [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]], njegove posjede je zauzeo brat Hrvojeve udovice, vojvotkinje [[Jelena Nelipčić|Jelene]]. <ref name=Fine2> John Van Antwerp Fine, ''The Late Medieval Balkans, A Critical Survey from the Late Twelfth Century to the Ottoman Conquest'', University of Michigan Press, 1987.</ref> Ostoja je iskoristio datu priliku i razveo se od Kujave, te oženio vojvotkinju Jelenu. Ostoja je tako prekinuo svoj sada politički nepovoljan brak s Kujavom, te oženivši Jelenu, stekao Plivsku i Lučku župu s [[Jajce]]m. <ref name=Fine1/> Ovaj Ostojin čin doveo je do razmirica sa sinom kojeg je imao s Kujavom.
 
Godine [[1418.]]. umire Kujavin bivši muž Stjepan Ostoja, te krunu i bansku čast u Bosni naslijeđuje Kujavin sin [[Stjepan Ostojić]]. Kujava je odjednom postala moćna i utjecajna. Između nje i [[Jelena Nelipčić|kraljice Jelene]] bjesnio je sukob koji je slabio kraljevstvo. Ovaj sukob je okončan u ljeto [[1419.]]. godine, kada je Kujavin sin, pod Kujavinim utjecajem, naredio da se kraljica Jelena zatvori. Kraljica Jelena je umrla [[1422.]]. godine, najvjerovatnije ubijena po Kujavinom naređenju.<ref name=Fajfrić> Željko Fajfrić, ''Kotromanići'', 2000.</ref>
 
Kujava je učestvovala u svakodnevnom političkom životu za vrijeme vladavine svoga sina. Savjetovala ga je i utjecala na njegove odluke, poput odluke da popravi svoje odnose s Dubrovčanima. Međutim, ovu poziciju Kujava neće dugo uživati, jer njen sin umire prije travnja [[1421.]]. godine.
 
Po smrti sina, bivša kraljica Kujava je od Dubrovčana tražila da je preporuče kod novoga kralja, muževog joj brata i njenog najljućeg neprijatelja, [[Tvrtko II. Kotromanić|Stjepana Tvrtka II.]], što su Dubrovčani i učinili. Pošto je bila u teškoj financijskoj situaciji, dubrovačka vlada joj je osigurala mirovinu. Kasnije se obraćala Dubrovniku s drugim zahtjevima, ali nije poznato kojim.<ref name="Živković"> Pavo Živković, ''Tvrtko II Tvrtković: Bosna u prvoj polovini xv stoljeća'', Institut za istoriju u Sarajevu, 1981</ref>