Frida Kahlo: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 89.201.235.182 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika HmxBot
Oznaka: brzo uklanjanje
m točke u wikipoveznice s godinama
Redak 6:
|opis = '''Frida Kahlo''' sa suprugom [[Diego Rivera|Diegom Riverom]] 1932. god.
|nacionalnost = [[Meksiko|meksičko]]
|rođenje = [[6. srpnja]] [[1907.]].<br>[[Coyoacán]], [[Meksiko]]
|smrt = [[13. srpnja]] [[1954.]].<br>Coyoacán, Meksiko
|vrsta = [[slikarstvo]]
|praksa = [[Ciudad de Mexico]], [[San Francisco]], [[New York]]
Redak 15:
|djela = ''[[Autoportret s ogrlicom od trnja]], [[Dvije Fride]]''
}}
'''Frida Kahlo''' ([[Coyoacán]], [[Meksiko]], [[6. srpnja]] [[1907.]]. – Coyoacán, Meksiko, [[13. srpnja]] [[1954.]].) [[Meksiko|meksička]] [[slikar]]ica [[realizam (likovna umjetnost)|realizma]], [[kubizam|kubizma]] i [[nadrealizam|nadrealizma]].
 
== Životopis ==
Rođena je u [[Mexico City|Ciudad Méxicu]] [[6. srpnja]] [[1907.]]. kao '''Magdalena Carmen Frieda Kahlo y Calderón'''<ref>Frieda je njemačko ime koje potječe od naziva za „mir” (''Friede/Frieden''); Kahlo je počela izbacivati "e" iz svog imena oko 1935. [http://clas.arizona.edu/files/outreach/educational_resources/frida/frida_biography.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100622222308/http://clas.arizona.edu/files/outreach/educational_resources/frida/frida_biography.pdf |date=22. lipnja 2010. }}</ref>; treća kćer Guillerma (Karla Wilhelma) Kahla, fotografa židovskog podrijetla iz [[Njemačka|Njemačke]], i Matilde Calderón y González, Španjolke rođene u Americi. God. [[1922.]]. upisala se na Nacionalnu pripremnu školu, najprestižniju obrazovnu instituciju u Meksiku, koja je upravo tada počela primati djevojke. Tamo je upoznala budućeg muža, [[Diego Rivera|Diega Riveru]] uz kojega je prihvatila [[Komunizam|komunističku]] ideologiju.
 
God. [[1925.]]., Frida preživljava tešku prometnu nesreću u kojoj je ozlijedila desnu nogu i zdjelicu, a kao posljedica nesreće javila se neplodnost. Sljedeće godine naslikala je svoj prvi portret, poslije čega je uslijedila velika serija slika u kojima dominiraju teme boli, patnje i razaranja. God. [[1928.]]. ponovo je srela Riveru, a vjenčali su se sljedeće godine, a [[1930.]]. par je otišao u [[San Francisco]], dok po povratku u Meksiko, odlaze u [[New York]], na Riverinu izložbu, koja je bila organizirana u [[MoMA|Muzeju modernih umjetnosti]].
 
Frida je jednom rekla: ''Ja sam pretrpjela dvije teške nesreće u svom životu ... prva je bio tramvaj koji me srušio, a druga je bio Diego''<ref name=fridakahlo/>. Po posljednjem povratku u Meksiko [[1935.]]., Rivera se upušta u aferu s Fridinom mlađom sestrom Kristinom. Ubrzo se i Kahlo upušta u avanture, kako s muškarcima, tako i sa ženama. Njihov brak je bio primjerom otvorene veze, jer je Kahlo imala brojne ljubavne veze s muškarcima i ženama. Njezine najpoznatije veze bile su sa svjetski poznatom plesačicom, glumicom i političkom ikonom [[Josephine Baker]], te američkom umjetnicom [[Georgia O'Keeffe|Georgiom O’Keeffe]]. Jedna od njenih najozbiljnijih avantura, bila je s ruskim revolucionarem, [[Lav Trocki|Lavom Trockim]]. Nakon njegove smrrti u Meksiku, Frida je slijedila [[staljinizam]], a potom [[maoizam]].
 
Zahvaljujući inicijativi [[André Breton|Andréa Bretona]] ponuđena joj je izložba u modnoj Galeriji Juliana Levyja [[1938.]]. u New Yorku. Izložba je bila pravi trijumf, a pola slika je i prodano. [[1939.]]. Breton joj predlaže da joj organizira izložbu u [[Pariz]]u, ali po dolasku u [[Francuska|Francusku]], Frida koja nije govorila [[francuski jezik]], shvaća da Breton nije čak ni podigao slike na carini. Izložba je bila otvorena, sa šest tjedana zakašnjenja, ali ipak financijski uspješna. Kahlo dobiva mnogobrojne odzive i pohvale, uključujući [[Pablo Picasso|Picassa]] i [[Vasilij Kandinski|Kandinskog]]. U Francuskoj je i pozirala za naslovnicu časopisa [[Vogue]].
 
U Meksiku, 1953. god. Frida je imala prvu samostalnu izložbu. Zbog lošeg zdravlja doktori su joj zabranili sudjelovanje, no ona dolazi na nosilima. Gomila joj čestita, a izložba postiže nevjerojatan uspjeh. Iako se još se nije bila dovoljno oporavila od upale pluća koja ju je zadesila, sudjeluje u demonstracijama protiv intervencije SAD-a u Gvatemali, te od posljedica tog impulzivnog čina umire u noći sa 12. na 13. srpnja 1954. u „Plavoj kući” (''Casa Azul'') u [[Coyoacán]]u, u kojoj je i rođena, 7 dana nakon svojeg 47. rođendana. Kao službeni uzrok smrti navedena je plućna embolija, premda su neki smatrali kako je posrijedi bila prevelika doza lijekova koja možda jest, a možda i nije bila slučajna<ref>[http://www.voxfeminae.net/strasne-zene/herstory/897-frida-kahlo-simbol-slobode-i-meksika FRIDA KAHLO: SIMBOL SLOBODE I MEKSIKA] na voxfeminae.net, pristupljeno 5. studenog 2013.</ref>.