Augusto Roa Bastos: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →‎top: točke u wikipoveznice s godinama
Redak 1:
[[Datoteka:Escritor Augusto R. Bastos.jpg|230px|minijatura|desno|Augusto Roa Bastos]]
'''Augusto Roa Bastos''' ([[Asunción]], [[13. lipnja]] [[1917.]]. - [[Asunción]], [[26. travnja]] [[2005.]].) je [[paragvaj]]ski [[romanopisac]] i [[pisac]] [[kratka priča|kratkih priča]].
 
Roa Bastos rođen je 1917. kao sin [[Brazilci|Brazilca]] i [[Guaraní|Guaraní-Indijanke]].<ref>http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac292.nsf/AllWebDocs/KNJIZEVNIGLOBUS Preuzeto 25. ožujka 2013.</ref> Kao [[tinejdžer]] borio se u [[Rat za Chaco|Ratu za Chaco]] između [[Paragvaj]]a i [[Bolivija|Bolivije]]. Kasnije je radio kao [[novinar]], [[scenarist]] i [[profesor]].
 
Najpoznatiji je po svojem složenom [[roman]]u "[[Ja, Vrhovni]]" ([[španjolski|špa]]. Yo el Supremo), za koji je dobio [[nagrada Miguel de Cervantes|nagradu „Miguel de Cervantes“]] [[1989.]]., najprestižniju nagradu za knjige na španjolskom jeziku. Tema knjige je život diktatora dr. [[José Gaspar Rodríguez de Francia|Joséa Gaspara Rodrígueza de Francie]], koji je vladao Paragvajem željeznom šakom i s puno [[ekscentričnost]]i od [[1814.]]. do smrti [[1840.]]. To je jedno od najvažnijih djela o [[diktatura|diktaturi]].
 
Život i pisanje Roa Bastosa obilježila su [[iskustvo|iskustva]] s diktatorskim [[vojni režim|vojnim režimima]]. Godine [[1947.]]. bio je prisiljen na [[izgnanstvo]] u [[Argentina|Argentinu]], a [[1976.]]. pobjegao je iz [[Buenos Aires]]a u [[Francuska|francuski]] [[Toulouse]] u sličnim političkim okolnostima.
 
Većinu svojih djela napisao je u [[egzil]]u, ali to ga nije smelo, da žestoko analizira paragvajske socijalne i povijesne probleme u svom radu. Pisao je na španjolskom, koji je s vremena na vrijeme jako nadopunjen s riječima iz jezika [[Guarani (jezik)|guarani]] (glavni paragvajski autohtoni jezik). Roa Bastos registrirao je paragvajske [[mit]]ove i [[simbol]]e u [[barok]]nom stilu poznatom kao magični realizam.