'''Narodni muzej u Beogradu''' osnovan је [[1844.]]. i najstarija je [[muzej]]ska ustanova u [[Srbija|Srbiji]]. U okviru Narodnoga muzeja djeluju i sljedeće beogradske muzejske ustanove; ''Galerija fresaka'', ''Vukov i Dositejev muzej'' i ''Spomen-muzej Nadežde i Rastka Petrovića''.
== Povijest muzeja ==
Narodni muzej osnovan je ukazom tadašnjeg ministra prosvjete [[Jovan Sterija Popović|Jovana Sterije Popovića]], [[10. svibnja]]а [[1844.]]. godine pod imenom '''Muzeum serbski'''. Muzej je [[1848.]] imao samo 79 eksponata, to su bile antikne kovanice, povelje, diplome, rukopisi, par tiskanih antiknih knjiga, alati, posuđe i par statua.<ref>http://www.narodnimuzej.rs/code/navigate.php?Id=4 Preuzeto 18. svibnja 2016.</ref>
Muzej je zajedno s knjižnicom smješten u jednom krilu ''Kapetan Mišinog zdanja'' [[1863.]]. Kneginja Julija Obrenović darovala je [[1864.]]. dvije slike: ''Bitka kod Beograda pod Eugenom Savojskim'' rad [[Talijani|talijanskog]] slikara Felice Cerruti Bauduca (1817.-1896.) po slici [[Eugen Savojski|Eugenova]] dvorskog slikara [[Jan van Huchtenburg|Jana van Huchtenburga]] ([[1647.]].-[[1733.]]) i ''Portret Constanze Morosini'' po slici [[Andrea Schiavone|Andreje Schiavonea]], nepoznatog autora. Knjižnica je [[1881.]]. izdvojena i od tad muzej djeluje kao samostalna ustanova. [[Venecija]]nski slikar [[Slovaci|slovačkog]] porijekla Bertold Lipaj je [[1891.]]. darovao muzeju 90 slika talijanskih majstora, što je bio početak zbirke stranih slikara. Od [[1930.]]. muzej se zove ''Povijesno-umjetnički muzej'', [[1935.]]. spaja se s ''Muzejom suvremene umjetnosti'' pod novim imenom - ''Muzej kneza Pavla'' i seli u zgradu Novog dvora, za javnost se otvara [[1936.]].
Muzej se nakon rata zove Narodni muzej i [[1952.]] seli u sadašnju zgradu na Trgu Republike, koja je podignuta još [[1903.]], ali za tadašnju Državnu hipotekarnu banku.
