'''Robert Hooke''' (Freshwater, [[18. srpnja]] [[1635.]]. - [[London]], [[3. ožujka]] [[1703.]].), britanski fizičar, matematičar i izumitelj. Ubraja se u najsvestranije [[znanstvenik]]e 17. stoljeća. Rad je započeo s [[Robert Boyle|Robert Boyleom]] na konstrukciji [[Zračna pumpa|zračne pumpe]], poboljšao je [[mikroskop]], a okušao se i u teoriji, gdje se često suprotstavljao [[Isaac Newton|Isaacu Newtonu]] (primjerice svojom nedovršenom [[val]]nom teorijom [[svjetlost]]i i nedovršenom teorijom [[gravitacija|gravitacije]]). Prvi utvrdio rastezanje tvari zagrijavanjem ([[toplinsko istezanje]]), našao zakon [[opruga|opruge]] i postavio osnovni zakon teorije [[elastičnost]]i ([[Hookeov zakon]]). Postavio [[Kinetička teorija plinova|kinetičku hipotezu plinova]] i predložio temperaturu [[talište|tališta]] [[led]]a za nultu točku [[termometar]]ske ljestvice. Naziv [[stanica]], koji je predložio za strukturu [[Pluto|pluta]] opaženu mikroskopom, prihvaćen je u [[biologija|biologiji]] s onim značenjem što ga ima [[atom]] u [[Fizika|fizici]] i [[kemija|kemiji]]. <ref> '''Hooke, Robert''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=26101] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> [[Pokus]]ima je dokazao da se centar težišta [[Zemlja|Zemlje]] i [[Mjesec]]a giba oko [[Sunce|Sunca]] u [[elipsa|elipsi]] ([[baricentar]]). <ref> [http://ahyco.ffri.hr/povijestfizike/20_atomska2.htm] "Povijest fizike", Ivan Supek, 2011.</ref>