Bobovac: razlika između inačica

Podigao ga je ban [[Stjepan II. Kotromanić]] nešto prije prve polovine [[14. stoljeće|14. stoljeća]]. Bobovac je bio sjedište vladara [[Bosanska Banovina|Bosanske Banovine]] i [[Bosansko Kraljevstvo|Bosanskog Kraljevstva]]<ref>{{Citiranje knjige|title=Bobovac i Kraljeva Sutjeska: stolna mjesta bosanskih vladara u XIV i XV stoljeću|first=Pavao|last=Anđelić|date=1973|url=https://books.google.ba/books/about/Bobovac_i_Kraljeva_Sutjeska.html?id=QIcDAAAAMAAJ&redir_esc=y|language=hr|publisher=Veselin Masleša}}</ref> od razdoblja vladavine bana Stjepana II Kotromanića (prva polovina [[14. stoljeće|14. stoljeća]]), preko svih banova i kraljeva i sve do nestanka Bosanskog Kraljevstva [[Osmansko Carstvo|turskim]] osvajanjem ([[1463.]]. godine.)<ref>{{Citiranje časopisa|author=M. Ćorković|title=Dr. Pavao Anđelić - Bobovac i Kraljeva Sutjeska : Sarajevo, 1973.|url=https://hrcak.srce.hr/146615|date=1975-04-21|journal=Informatica museologica|volume=6|issue=29|pages=8–0|accessdate=2019-10-09}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=http://fmks.gov.ba/download/zzs/ns8/08.pdf|title=STARI GRAD BOBOVAC I NJEGOVA KONZERVACIJA|author=IVO BOJANOVSKI|date=|work=|language=|publisher=|accessdate=}}</ref> Prvi put se u pisanim dokumentima spominje [[1349.]]. godine.

Prilikom srpskog napada na Bosnu [[1350.]]. opsjeo ga je srpski car [[Stefan Dušan]], ali ga nije osvojio.

Rujna [[1407.]]. godine grad je osvojila vojska kralja [[Žigmund Luksemburški|Žigmunda]] i jedno vrijeme držala u njemu posadu u težnji da vrati na prijestolje svoga svrgnutog vazala [[Stjepan Ostoja|Ostoju]].

[[Stjepan Tomašević]] ([[1461.]].-[[1463.]].), posljednji kralj Bosne, zbog neposredne opasnosti od Osmanlija, seli kraljevski dvor u [[Jajce]].

Opsada Bobovca od strane osmanske vojske počela je [[19. svibnja]] a grad je osvojen tri dana poslije, [[21. svibnja]] [[1463.]]. godine. Neki izvori navode da su se za grad vodile teške borbe i da su Osmanlije pod gradom upotrijebili topove koje im je slao Nijemac Jerg (''Jörg'') iz [[Nürnberg|Nürnberga]]. Također se govori da je knez Radak, koji je u to vrijeme upravljao gradom predao Bobovac misleći da će za to biti nagrađen, ali su ga Osmanlije nakon predaje dali pogubiti. Brzi [[pad Bobovca]], za koji se vjerovalo da može izdržati i dvogodišnju opsadu je iznenadio kralja [[Stjepan Tomašević|Stjepana Tomaševića]] i onemogućio ga u namjeri da sakupi vojsku i dobije stranu pomoć. Zbog toga su se i posade [[Visoko (BiH)|Visokog]] i nekih drugih gradova predale bez borbe. Nakon njegovog zauzimanja, Osmanlije su ga razorili ali su zbog njegovog strateškog značaja ponovo sagradili neke objekte potrebne za njihov boravak. Osmanska posada je boravila u Bobovcu sve do [[1626.]]. godine kada je grad napušten. Nastavkom osmanskih osvajanja prema sjeverozapadu Europe Bobovac ostaje duboko u pozadini i gubi svoj strateški značaj.