Tomislav Krizman: razlika između inačica

m
dodavanje točke u wikipoveznice s godinama, replaced: 1882. → 1882. (10)
m (→‎Životopis: dobija u dobiva, replaced: dobija → dobiva)
m (dodavanje točke u wikipoveznice s godinama, replaced: 1882. → 1882. (10))
|veličina =
|opis =
|rođenje = Orlovac kod [[Karlovac|Karlovca]], 21. srpanj, [[1882.]].
|smrt = [[Zagreb]], 24. listopad, [[1955.]].
|vrsta = [[slikarstvo]], [[grafika]]
|praksa =
|djela =
}}
'''Tomislav Krizman''' ([[Orlovac (Karlovac)|Orlovac]]{{newdsm}} kraj [[Karlovac|Karlovca]], [[21. srpnja]] [[1882.]]. - [[Zagreb]], [[24. listopada]] [[1955.]]), [[hrvati|hrvatski]] - [[slikar]], [[grafičar]] začetnik hrvatskoga [[Primijenjene umjetnosti|umjetničkog obrta]] i [[dizajn|dizajna]], [[scenograf]] i [[pedagog]] te pokretač mnogobrojnih kulturnih zbivanja u Hrvatskoj početkom XX stoljeća.
 
== Životopis ==
Još za vrijeme studija na ''Trgovačkoj akademiji u Zagrebu'', privatno uči crtanje i slikarstvo kod [[Bela Čikoš Sesija|Bele Čikoša-Sesije]], Auera i [[Menci Klement Crnčić|Menci Clementa Crnčića]]. Zatim odlazi na studij u [[Beč]], Škola za umjetnost i obrt (F. Myerbach), Akademija (William Unger). Krizman je ostao u Beču deset godina, ovo razdoblje ([[1902.]].–[[1911.]].) bilo je najvažnije doba Krizmanova umjetničkog razvoja, formirao se u krugovima bečke avangardne umjetničke elite ([[secesija|secesije]]). Prihvatio je njihove ideje i sudjelovao na njihovim skupnim izložbama u; ''Hagenbundu'', ''Jungbundu'', ''Künstlerhausu'' i ''Secesiji''.
 
Od [[1912.]]. godine radi u Zagrebu - najprije kao nastavnik u [[Škola primijenjene umjetnosti i dizajna (Zagreb)|Obrtnoj školi]], a od [[1922.]]. godine, dobiva mjesto na [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Likovnoj akademiji]] (odjel grafike). Iako je slikao u ulju i temperi, ostat će trajno zapamćen njegov izuzetan grafički opus. Uz brojne samostalne listove izdao je i nekoliko grafičkih mapa.
Volio je putovati, i to prenijeti na grafički list, tako nastaju njegove vedute; [[Beč]]a, [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskog zagorja]], [[Bosna|Bosne]] i [[Dalmacija|Dalmacije]]. Osobito ga privlači tada mistični i neobični orijent [[Bosna]], [[Hercegovina]], [[Kosovo]] i [[Makedonija]] su mjesta ''Krizmanovih'' putovanja, na kojima nastaje nekoliko grafičkih mapa punih snažnih emocija i neobičnih vizura.
Njegovi porterti za pamćenje ostat će; ''Mary Delvard'', ''Portret djevojčice'', ''Autoportret'', [[Ivan Meštrović|Meštrović]] i ''brat Hinko''.
Svoje znanje iz grafičkih tehnika, iznio je u knjizi; ''O grafičkim vještinama'', [[1952.]]. godine. Izlagao je u [[Zagreb|Zagrebu]], [[Ljubljana|Ljubljani]], [[Beograd|Beogradu]], [[Beč|Beču]], [[Pariz|Parizu]], [[Rim|Rimu]]. Opremao je knjige, časopise, radio je kao kostimograf i scenograf ( opere, drame). Jedan je od osnivača ''Društva Medulić'' ([[1908.]].), i ''Proljetnog salona'' ([[1916.]]).
 
==== Bibliografija ====
122.516

uređivanja