Berlinska podzemna željeznica: razlika između inačica

'''U-Bahn Berlin''' osnovan je [[1902.]]. godine i danas ima 10 linija. Iza kratice U-Bahn krije se ''Untergrundbahn'' (''podzemna željeznica''). U vlasništvu je berlinskog prometnog poduzeća "Berliner Verkehrsbetriebe (BVG)". Iako je to pretežno brzi sustav podzemnih željeznica, neke linije prometuju i iznad zemlje. Ova mreža je neizravno povezana sa sustavom [[S-Bahn Berlin|S-Bahna]] koji je također dio sustava berlinskog prometnog poduzeća BVG. Namjenjena je za prometovanje u [[Berlin]]u i [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Brandenburg]].

| style="background-color:#54832F;text-align:center;font-weight:bold" | [[U1 (Berlin)|<span style="color:white">U1</span>]] || Uhlandstraße ↔ Warschauer Straße || [[1902.]]. || align="right" | 8,81 km || align="right" | 13

| style="background-color:#D71910;text-align:center;font-weight:bold" | [[U2 (Berlin)|<span style="color:white">U2</span>]] || Pankow ↔ Ruhleben || [[1902.]]. || align="right" | 20,39 km || align="right" | 29

| style="background-color:#2F989A;text-align:center;font-weight:bold" | [[U3 (Berlin)|<span style="color:white">U3</span>]] || Nollendorfplatz ↔ Krumme Lanke || [[1913.]].|| align="right" | 12,10 km || align="right" | 15

| style="background-color:#FFE92A;text-align:center;font-weight:bold" | [[U4 (Berlin)|<span style="color:black">U4</span>]] || Nollendorfplatz ↔ Innsbrucker Platz || [[1910.]]. || align="right" | 2,86 km || align="right" | 5

| style="background-color:#5B1F10;text-align:center;font-weight:bold" | [[U5 (Berlin)|<span style="color:white">U5</span>]] || Alexanderplatz ↔ Hönow || [[1930.]]. || align="right" | 18,35 km || align="right" | 20

| style="background-color:#5B1F10;text-align:center;font-weight:bold" | [[U55 (Berlin)|<span style="color:white">U55</span>]] || Lehrter Bahnhof ↔ Brandenburger Tor|| [[2009.]]. || align="right" | 1,47 km || align="right" | 3

| style="background-color:#7F3973;text-align:center;font-weight:bold" | [[U6 (Berlin)|<span style="color:white">U6</span>]] || Alt-Tegel ↔ Alt-Mariendorf || [[1923.]].|| align="right" | 19,88 km || align="right" | 29

| style="background-color:#4752A8;text-align:center;font-weight:bold" | [[U7 (Berlin)|<span style="color:white">U7</span>]] || Rathaus Spandau ↔ Rudow || [[1924.]]. || align="right" | 31,76 km || align="right" | 40

| style="background-color:#181953;text-align:center;font-weight:bold" | [[U8 (Berlin)|<span style="color:white">U8</span>]] || Wittenau ↔ Hermannstraße. || [[1927.]]. || align="right" | 18,04 km || align="right" | 24

| style="background-color:#FF5A22;text-align:center;font-weight:bold" | [[U9 (Berlin)|<span style="color:white">U9</span>]] || Rathaus Steglitz ↔ Osloer Straße || [[1961.]].|| align="right" | 12,52 km || align="right" | 18

Poslije izgradnje [[Berlinski zid|Berlinskog zida]], U-Bahn mreža je podijeljena između [[Istočni Berlin|Istočnog]] i [[Zapadni Berlin|Zapadnog Berlina]]. Kraj linije '''U1''' u istočnom dijelu grada između Schlesische Tora i Varšavske ulice je zatvoren, dok je postojeća linija '''U2''' podijeljena na dva dijela. Linije '''U6''' i '''U8''' su nastavile sa prometom i prolazile su kroz relativno mali dio teritorija Istočnog Berlina. Vlakovi nisu stajali na stanicama u Istočnom Berlinu, koje su se popularno nazivale [[stanice duhova]]. Na ovim linija vlakovi nisu stajali sve do [[1972.]]. kada je dozvoljeno spajanje dvije linije S-Bahna na stanici Friedichstrasse. Tu je napravljen i granični prijelaz između Istočnog i Zapadnog Berlina.

Prateći pad Berlinskog zida [[1989.]], nekoliko stanica je ponovo otvoreno u obliku graničnih prijelaza. Sve stanice duhova su otvorene u srpnju [[1990.]]. Te linije, koje su bile fizički odvojene (trenutne U1 i U2 linije) su otvorene nešto kasnije.