|
'''Stanko Bloudek''' ([[Idrija]], [[11. veljače]] [[1890.]]. — [[Ljubljana]] [[26. studenog]] [[1959.]].) - [[Slovenija|slovenski]] strojarski inženjer, avio kontruktor, graditelj skijaške skakaonice u [[Planica|Planici]], [[sport|sportaš]] i sportski djelatnik
== Djetinjstvo i školovanje ==
Rođen je kao treće od petero djece. Godine [[1894.]]. cijela [[obitelj]] se preselila u [[Češka|Češku]] u mjesto Most(njem. Brüx), gdje mu je otac po nacionalnosti Čeh dobio posao u [[rudnik]]u crnog ugljena.
Tu je Bloudek završio osnovnu školu i četiri razreda gimnazije do [[1904.]]. godine kada mu je od [[moždani udar|moždanog udara]] umro otac. Morao se vratiti nazad u Sloveniju, gdje je živio sa svojim ujakom i peti razred je završio u [[Kranj]]u, a sljedeća tri na Prvoj državnoj gimnaziji u Ljubljani. Poslije maturiranja [[1908.]]. počeo je studirati [[slikarstvo]] na Akademiji likovnih umjetnosti u [[Prag]]u, ali nakon godinu dana prešao je na [[strojarstvo]], da bude inženjer kao i njegov otac. Majka mu umire od raka 1910 u [[Beč]]u.
== Zrakoplovstvo ==
U razdoblju od [[1910.]]. do [[1912.]]. godine kao student je konstruirao jedrilicu nazvanu Galeb i dve letjelice s motorom Libela I i Libela II. U razdoblju od [[1911.]]. do [[1918.]]. bio je prvi slovenski profesionalni dizajner u zrakoplovnoj industriji. Radio je kao konstruktor u Trutnovu ([[Češka]]), Beču, Bečkom Novom Mestu i [[Budimpešta|Budimpešti]].
Vrativši se u domovinu 1918., bavio se raznim konstrukcijama, od kojih je mnoge patentirao. Za vrijeme fašističke okupacije Ljubljane u Drugom svjetskom ratu bio je više puta zatvaran i interniran. Poslije rata radio je kao savjetnik-konstruktor pri republičkim organima za prosvjetu i kulturu.
== Sport ==
Stanko Bloudek je pionir u mnogim sportovima u Sloveniji. Godine [[1909.]]. sudjelovao je u osnivanju nogometnog kluba Hermes. U Ljubljanu prvi je donio pravu [[nogomet]]nu loptu i kopačke. Nakon Prvog svjetskog rata radio je u sportskom društvu Ilirik i bio je jedan od vodećih ljudi kluba sve do 1941. Od nogometnog kluba napravio je sportsko društvo sa sekcijama za [[atletika|atletiku]], [[plivanje]], klizanje, [[hokej na ledu]], a poslije 1945. i koturaljkanje.
Između [[1925.]]. i [[1929.]]. bio je među prvim slovenskim nogometašima, slovenski prvak u [[bacanje diska|bacanju diska]] i višestruki prvak Jugoslavije u [[umjetničko klizanje|umjetničkom klizanju]], a bio je i član rukovodstva jugoslovenske ekipe na [[OI 1928.|Olimpijskim igrama 1928. u St. Moritzu]]. Djelovao je kao učitelj klizanja, kasnije i koturaljkanja, a bio je i vrstan planinar. Utro je put mnogim dotad nepoznatim sportskim granama u slovenske, a i u druge jugoslavenske klubove. Kao organizator i pokrovitelj, predavač, konzultant odgovoran je za početak i razvoj atletike, [[tenis]]a, plivanja, koturaljkanja, klizanja, hokeja, mačevanja, nogometa, skijanja i [[skijaški skokovi|skijaških skokovima]].
Bio je načelnik klizačkog odsjeka u Slovesnkom sportskom savezu odnosno Zimskosportskom savezu Jugoslavije, poslije oslobobođenja prvi predsjednik Fiskulturnog odbora Slovenije, predsjednik Saveza sa klizanje i koturaljkanje Slovenije i Jugoslavije, šef Konstrukcijskog biroa Saveza sportova Slovenije. Godine [[1948.]]. izabran je za člana [[MOO|Međunarodnog olimpijskog odbora]].
[[Datoteka:Planica-skakalnice1.JPG|200px|thumb|desno|Skijaška skakaonica na Planici.]]
U svijetu stekao je ugled izgradnjom i projektima raznih sportskih objekata (nogometna, hokejaška, teniska i druga igrališta, prvih uređaja za atletiku u Sloveniji, prva [[žičara]] za skijaše, betonska ploča za koturaljkanje, tribine i dr.) Po njegovim projektima izgrađen je [[1929.]]. prvi olimpijski plivački bazen u Ljubljani. Gradnju tog bazena pomogao je svojim doprinosom od 2,250.000 [[dinar]]a.
=== Skijaški skokovi ===
Bloudek se nadaleko pročuo svojim originalnim konstrukcijskim zahvatima i izračunavanjima pravilnog profila [[skijaška skakaonica|skijaških skakaonica]], među kojima u prvom redu [[Planica|Planice]] [[1934.]]., prve skakaonice za [[skijaški skokovi|skijaške skokove]] preko 100 metara u svijetu. U [[SFRJ|Jugoslaviji]] je po njegovim projektima izgrađeno preko 50 skakaonica, a gradio ih je i u [[Austrija|Austriji]].
Kao takav bio je istaknuti ekspert Međunarodnog skijaškog saveza (FIS). Posljednjih godina života intenzivno se bavio projektiranjem zimskih visoko-planinskih centara u Jugoslaviji.
U spomen ovog velikana sporta u Sloveniji je od [[1965.]]. uvedena Bloudekova nagrada (nagrada i medalja) kao najviše nacionalno priznanje za dostignuća u sportu.
{{GLAVNIRASPORED:Bloudek, Stanko}}
| 