Ivanovci: razlika između inačica

Redovnici reda svetog Ivana [[Jeruzalem|Jeruzalemskog]] (danas poznati kao [[Ivanovci|Malteški red]]), isprva su bili talijanski trgovci u [[Republika Amalfi|Amalfiji]]. Poslije su bili hospitaleri u [[Bolnica|hospitiumu (bolnici)]] koji su osnovali u [[Jeruzalem|Jeruzalemu]], pored kapele svetog Ivana. U Bolnici svetog Ivana su njegovali oboljele hodočasnike, putnike i ostale bolesnike. Prozvali su se Ivanovci. Godine [[1113.]]., za [[Pontifikat|pontifikata]], [[Papa|pape]] [[Paskal II.|Paskala II.]], bira Red svetog Ivana [[Jeruzalem|Jeruzalemskog]] i odobrava prava i zakone Ivanovaca. Vitezovi su 1291. protjerani iz [[Sveta Zemlja|Svete zemlje]]. Zbog toga su kratko bili na Cipru ([[Grčki jezik|grč]]. Κύπρος), pa su vladali od 1310. do 1522. na [[Rod (otok)|Rodu]] ([[Grčki jezik|grč]]. Ρόδος, [[Turski jezik|turski]] Rodos). Odatle su morali otići jer ih je protjerao [[Sulejman I.]] (jedan od sultana [[Osmansko Carstvo|Otomanskog/Osmanskog carstva]] (turski Osmanlı İmparatorluğu). Sedam ([[7]]) godina poslije tog neugodnog događaja, car Svetog Rimskog Carstva [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo V.]] dao im je otok [[Malta|Maltu]] ([[Grčki jezik|grč]]. Μάλτα, [[Arapski jezik|arapski]] مالطا, [[Francuski jezik|francuski]] Malte, [[Bugarski jezik|bugarski]] Малта), a [[Ivanovci|Vitezovi]] su napravili veliku, lijepu utvrdu, smještenu u današnjoj [[Valletta|Valletti]], koja privlači mnoge turiste koje proučavaju Maltu. [[Napoleon Bonaparte|Napoleon]] je oko [[1800.]]. godine [[Otok|otok]] [[Malta|Maltu]] zauzeo bez borbe. Vitezovi su [[1834.]]. uspostavili svoj stožer u [[Rim|Rimu]]. Iako je tijekom povijesti provedeno niz reformi ovog reda, duhovna veza s [[papa|papom]] koji imenuje ''velikog magistra'' (ili ''Velikog meštra''; [[latinski jezik|lat.]] ''magister'', „učitelj“) ostala je neraskidiva.

Ivanovci u Hrvatsku stižu na poziv [[ban Borić|bana Borića]]. Već u XII. stoljeću su ivanovci imali ogromne posjede na [[Ivanščica|Ivanščici]] s utvrđenim gradom [[Dvorac Bela|Belom]]. Ivanovci su u Hrvatskoj svoje posjede stekli isključivo kraljevskim darovanjem i kasnijim preuzimanjem templarskih posjeda nakon ukinuća [[Templari|Templarskog reda]] [[1312.]]. od strane avinjonskog pape [[Klement V.|Klementa V.]] Sjedište ivanovaca u Hrvatskoj postaje [[Stari grad Vrana|Vrana]], u kojoj se ubrzo koncentrira velika politička i gospodarska moć, posebno u doba [[Vranski priorat|vranskog priora]] [[Ivan Paližna|Ivana Paližne]].