|
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[19. prosinca]] [[1852.]].
| mjesto_rođenja = [[Strzelno]], [[Poljska]]
| datum_smrti = [[9. svibnja]] [[1931.]].
| mjesto_smrti = [[Pasadena, Kalifornija]], [[SAD]]
| prebivalište =
| doktorski_mentor = [[Hermann von Helmholtz]]
| poznat_po = [[Michelson-Morleyjev pokus]] <br /> [[Brzina svjetlosti]]
| nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] ([[1907.]].) <br /> [[Copleyeva medalja]] (1907.)
| fusnote =
}}
'''Albert Abraham Michelson''' ([[Strzelno]], [[Poljska]], [[19. prosinca]] [[1852.]]. - [[Pasadena, Kalifornija]], [[9. svibnja]] [[1931.]].), [[SAD|američki]] [[fizičar]] [[Poljska|poljskog]] porijekla. Godine 1873. diplomirao je na Pomorskoj akademiji u Annapolisu, [[Maryland]], gdje je do 1879. bio znanstveni instruktor i gdje je započeo s radom na problemu točnoga mjerenja [[brzina svjetlosti|brzine svjetlosti]], što mu je bila znanstvena strast do kraja života. Zbog usavršavanja u [[optika|optičkim]] metodama, otišao je 1880. u Europu, gdje je proveo dvije godine u [[Berlin]]u, [[Heidelberg]]u i [[Pariz]]u. Nakon povratka u SAD bio je [[profesor]] fizike u Clevelandu i Worcesteru, a zatim do umirovljenja na novoosnovanome Sveučilištu Chicago. Poznat je po [[Interferometar|interferometrijskome]] mjerenju gibanja [[Zemlja|Zemlje]] prema hipotetičnome [[eter]]u i dokazu da je brzina svjetlosti temeljna prirodna [[konstanta]]. Za konstrukciju interferometra, što nosi njegovo ime, te za niz [[Spektroskopija|spektroskopskih]] i [[Mjeriteljstvo|metroloških]] otkrića dobio je 1907. [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]], kao prvi Amerikanac u povijesti te nagrade. Osim mjerenja eterskoga pomaka, koje je nedvojbeno dokazalo da hipotetski eter ne postoji ([[Michelson-Morleyjev pokus]]), dobio je i najtočniji podatak toga doba za brzinu svjetlosti usavršenom metodom [[Léon Foucault|Foucaultova]] rotirajućeg [[zrcalo|zrcala]] (1879.), definirao je i mjerio [[etalon]] [[metar|metra]] brojem [[valna duljina|valnih duljina]] crvene [[svjetlost]]i emitirane od pobuđenih [[kadmij]]evih atoma (1893.), mjerio promjer [[zvijezde]] [[Betelgez]] s pomoću interferometra i [[teleskop]]a (1920.), što je bilo jedno od prvih preciznih mjerenja u [[astronomija|astronomiji]]. Bio je predsjednik Nacionalne akademije znanosti SAD-a (od 1923. do 1927.). Jedan od Mjesečevih kratera nosi njegovo ime. <ref> '''Michelson, Albert Abraham''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40558] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref> Godine 1887. Michelson i [[Edward Williams Morley]] proveli su ''Michelson-Morleyjev pokus'' koji je potresao [[Klasična fizika|klasičnu fiziku]] i stvorio pretpostavke za osmišljavanje [[teorija relativnosti|teorije relativnosti]].
== Michelson-Morleyjev pokus ==
|
