Za Athapaske se kaže da im je postojbina zapadna [[Kanada]] i [[Aljaska]] odakle su se širili na jug. Dio njih, današnji Pacifički ili Središnji Athapaski, naselili su se u području jugozapadnog [[Washington (savezna država)|Washingtona]], jugozapadnog [[Oregon]]a i sjeverozapadne [[Kalifornija|Kalifornije]]. Dio je nastavio put na jug gdje ih [[Coronado]]va ekspedicija prvi puta susreće [[1540.]]. godine. Ońate ih prvi puta naziva Apačima [[1598.]]. Mooney je (1928) procijenio da ih je 1600. godine moglo biti oko 5000. Dolaskom Španjolaca njihova povijest prepuna je krvavih sukoba i ratova, isprva sa Španjolcima a kasnije (sredinom 19. stoljeća) i s Amerikancima. Za to vrijeme Apači su dali niz proslavljenih poglavica, [[Cochise]], [[Geronimo]], [[Mangas Coloradas]] i [[Victorio]], jedni su od najpoznatijih.
[[Datoteka:Apache chieff Geronimo (right) and his warriors in 1886.jpg|mini|Geronimo (prvi s desna) i njegovi ratnici, 1886.]]
Ratovi s Apačima završili su pred kraj [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. U kolovozu [[1886.]]. Geronimo i njegovi Chiricahua i Mimbreño Apači (njih 340) poslani su u Fort Marion, na [[Florida|Floridi]], gdje je veliki dio njih pomro. U listopadu 1894. preostalih 296 članova s Geronimom vratilo se u [[Oklahoma|Oklahomu]] u Fort Sill, gdje su još vođeni kao ratni zarobljenici. Tu je Geronimo umro od pneumonije [[1909.]]. godine u dobi od 80 godina. Chiricahue u Fort Sillu, uključujući i one rođene u Floridi i Oklahomi, nakon Geronimovog zarobljavanja vođeni su kao ratni zarobljenici sve do njihovog službenog oslobađanja [[1913.]]. Te godine njih 87 dobilo je zemlju u Oklahomi. Dio Chiricahua, kasnije se vratio u New Mexico, gdje još žive na Mescalero rezervatu, a dio je ostao živjeti u Oklahomi s plemenima Kiowa i Kiowa Apache.
