Natko Nodilo: razlika između inačica

'''Natko Nodilo''' ([[Split]], [[31. kolovoza]] [[1834.]]. - [[Zagreb]], [[21. svibnja]] [[1912.]].), [[Hrvatska|hrvatski]] političar, povjesničar i publicist.

Završio je sjemenišnu gimnaziju, a potom je studirao [[teologija|teologiju]] u [[Zadar|Zadru]]. Godine [[1856.]]. prekinuo je školovanje da bi već iduće godine studirao u [[Beč|Beču]] povijest i zemljopis.

Godine [[1862.]]. vratio se u Split i postao profesor na splitskoj gimnaziji.<ref>Kečkemet, D., str. 64.</ref>

Natko Nodilo se zainteresirao za buđenje nacionalne svijesti u Dalmaciji još [[1848.]]. godine u dijacezanskom sjemeništu u splitu kada je osnovao tajnu đačku regimentu "Ne boj se" zajedno sa grupom mladih domoljuba među kojima su se, uz njega, isticali [[Mihovil Pavlinović]], [[Luka Botić]] i Antun Bakotić. Oni su se povezali sa ostalim splitskim intelektualcima, narodnjačkih uvjerenja, osobito sa [[Kosta Vojnović|Kostom Vojnovićem]], [[Gajo Bulat|Gajom Bulatom]] i [[Vid Morpurgo|Vidom Morpurgom]].<ref>Obad, S, str. 8.</ref> Zajedno su tvorili jezgru budućeg narodnog pokreta u Splitu koji se proširio na čitavu [[Dalmacija|Dalmaciju]], a sam Nodilo

List [[Narodni list|"Il Nazionale"]] počeo je izlaziti [[1. ožujka]] [[1862.]]. godine u Zadru, a na prijedlog [[Miho Klaić|Klaića]] i Pavlinovića, list je počeo uređivati Natko Nodilo zbog čega je morao odstupiti sa položaja profesora u gimnaziji i preseliti se u Zadar, gdje se list počeo tiskati.

Najznačajniji događaj koji je rasplamsao sukob između [[autonomaši|autonomaša]] i narodnjaka u Dalmaciji, bila je polemika između Nodila i [[Nikola Tommaseo|Tommasea]] u 22. broju "Narodnog lista" iz [[1862.]]. godine. U toj prepirci Nodilo je osudio autonomaštvo, tvrdeći da se iza njega krije [[Italija|talijanski]] nacionalizam, opravdavao nužnost sjedinjenja Dalmacije s Hrvatskom i molio Tommasea neka ne dijeli Dalmatince više nego ih je Bog podijelio.<ref>Vrandečić, J., str. 102.</ref>

Nodilo je cijelo vrijeme dok je bio urednik njegovao liberalnu i projugoslavensku orijentaciju lista. Kada je u Narodnoj stranci osnažila hrvatska nacionalna ideja, koja je zahvatila i "Il Nazionale", Nodilo je [[1867.]]. godine napustio uredništvo i zaposlio se na zadarsku gimnaziju.

Dužnost zastupnika u [[Dalmatinski sabor|Dalmatinskom saboru]] obnašao je u razdoblju od [[1867.]]. do [[1870.]]. godine.

Nakon raskola sa nacionalnom strujom u Narodnoj stranci koju je predvodio Mihovil Pavlinović, Nodilo se preselio u Zagreb kada su ga [[1874.]]. godine pozvali [[Franjo Rački|Rački]] i [[Josip Juraj Strossmayer|Strossmayer]] na [[Sveučilište u Zagrebu|zagrebačko sveučilište]].