Razlika između inačica stranice »Atakapa«

Nema promjene veličine ,  prije 8 mjeseci
m
dodavanje točke u wikipoveznice s godinama, replaced: 1800. → 1800. (10)
m (brojao→brojio, brojao→imao)
m (dodavanje točke u wikipoveznice s godinama, replaced: 1800. → 1800. (10))
[[Datoteka:Attakapasindian-1735-deBatz.jpg|mini|Atakapa Indijanac, 1735, Alexandre De Batz]]
[[Datoteka:Atakapaindian.jpg|mini|Statua Atakapa indijanca u St. Martinvilleu, Louisiana.]]
'''Atakapa''' (Attacapa) /od hatak ='' 'man' '' + apa ='' 'eats' ''; odnosno kanibal,/ pleme Indijanaca porodice [[Attacapan]] kojoj su i dali svoje ime. Naseljavali su priobalni kraj [[Louisiana|Louisiane]] i [[Teksas]]a od [[Vermillion Bayou]]a do [[Trinity Bay]]a. Podaci o Atakapama dolaze nam iz druge ili treće ruke iz osamnaestog ili devetnaestog stoljeća. Zna se da su to bili ljudi niskog rasta, čvrsti i tamnije puti. Odjeća im se sastojala od pregača i bizonovog ogrtača. Društveno su organizirani po labavim bandama koje su lutale s mjesta na mjesto, usput se baveći lovom, sakupljanjem i ribolovom. Veliku važnost imao je [[aligator]] od kojega su dobivali meso, kožu i ulje koje je služilo za tjeranje dosadnih insekata. Kultura Atakapa nestala je ranih [[1800.]].-tih godina. Ostala plemena porodice Attacapan, a s time njima i srodni bili su [[Akokisa]], [[Bidai]], [[Patiri]] i [[Deadose]].
 
== Ime ==
 
== Populacija ==
Pleme Atakapa [[1650.]]. godine, prema Mooneyu, imalo je 2000 duša, od toga 1,500 u Louisiani i 500 u Teksasu, isti brojevi vrijede i za [[1700.]]. godinu. Kasnije žive samo u Louisiani i broj im opada 900 ([[1747.]].) po španjolskim izvorima; 150 (1800) i svega 9 ([[1908.]].) prema Swantonu.
 
== Povijest ==
Pleme u kontakt s bijelcima dolazi [[1528.]]. kada su spasili od gladi brodolomce Cabeza de Vaca, naučivši ih preživljavanju u divljini. Ovi su njih nazivali imenom Han. Atakape kasnije postaju saveznici sa Španjolcima i [[1779.]]. španjolskom guverneru Galvezu pomažu u ratnoj ekspediciji protiv britanskih utvrda na rijeci [[Mississippi]] u kojoj je učestvovalo 60 ratnika iz bande sa [[Vermillion Bayou]]-a i 120 ratnika iz bande Mermentou. U kasnijim vremenima 18. stoljeća mnogi Atakape prodaju francuskim kreolima dijelove svoje zemlje. Posljednje naselje u kojemu su još živjeli pripadnici najistočnije bande Mermentou i govorili istočnim dijalektom, održalo se do [[1836.]]. Banda Calcasieu isto u Louisiani očuvala se do [[1908.]]. na Indian Lake, odnosno jezeru Prien. Dr. Gatchet, iz ovih je posljednjih Atakapa-sela u siječnju 1885. sačinio svoj lingvistički materijal jezika atakapa. Posljednji puta Atakape su viđeni [[1907.]]. i 1908. godine a služili su se još uvijek svojim jezikom.
 
== Vanjske poveznice ==
99.173

uređivanja