Inačica od 4. ožujka 2020. u 13:00 uredi Walter9 (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 11.007 edits mNema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 22. ožujka 2021. u 14:57 uredi ukloni ovu izmjenu NeptuneBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 125.177 edits m dodavanje točke u wikipoveznice s godinama, replaced: 1370. → 1370. (4) Oznaka: AutoWikiBrowser Novija izmjena →
Redak 1: [[Slika:POL Przemysł II 1295 COA.svg\|200px\|desno\|mini\|Grb dinastije Pjastovića]] '''Pjastovići''' ([[poljski jezik\|polj.]] ''Piastowie''), vladarska [[dinastija]] koja je vladala [[Poljska\|Poljskom]] od [[960]]. do [[1370.]]. godine, s titulama knezova, a potom i kraljeva. Bočne grane obitelji su nastavile upravljati kneževinama [[Mazovija\|Mazovijom]] (do 1526.) i [[Šleska\|Šleskom]] (1675.). Redak 8: Ime su dobili po legendarnom rodonačelniku ''Pjastu'', seljaku iz Gnjezna koji je pripadao plemenu Poljana.<ref>Opća enciklopedija, str. 442.</ref> Knez [[Mješko I.]] († 992.) je primio [[kršćanstvo]] i uveo ga u Poljsku krajem [[10. stoljeće\|10. stoljeća]]. Uspio je sačuvati samostalnost Poljske obranivši je od [[Njemačka\|njemačkih]] napada. Njegov sin [[Boleslav I. Hrabri]] (992.-1025.) okončao je [[1001.]]. zavisnost od Njemačke, proširio je državu na Lužice, [[Češka\|Češku]], [[Moravska\|Moravsku]] i [[Slovačka\|Slovačku]] i dao se [[1025.]]. okruniti za poljskog kralja. Tim osvajanjima Poljska je početkom 11. stojeća dostigla svoj najviši uspon pod Pjastovićima, obuhvativši [[Pomeranija\|Pomeraniju]] i zemlje oko [[Laba\|Labe]] i [[Odra\|Odre]]. U to doba i [[nadbiskupija]] u Gnjeznu stiče samostalnost. Od kraja 11. stoljeća počinju međusobne borbe među Pjastovićima i dodjeljivanje udjelnih kneževina članovima porodice, što im je dodatno oslabilo vlast i snagu poljske države.<ref>Opća enciklopedija, str. 442.</ref> Poljsku su potresli stalni napadi i pljačke Nijemaca koji su [[1122.]]. za vladavine poljskog kralja [[Boleslav III. Krivousti\|Boleslava III. Krivoustog]] osvojili zapadno Pomorje. Nakon njegove smrti nastupio je dugi period rascjepkanosti države na nekoliko kneževina pa je Poljska izgubila nekadašnje značenje i postala plijen susjednih zemalja.<ref>Opća enciklopedija, str. 527.</ref> Nakon [[Mongoli\|tatarskih]] prodora koji su u [[13. stoljeće\|13. stoljeću]] opustošili zemlju poljski knezovi su poticali naseljavanje njemačkih obrtnika i seljaka.

Pjastovići: razlika između inačica