[[Datoteka:Meister der Chronik des Konzils von Konstanz 001.jpg|mini|Barbara Celjska i Žigmund Luksemburški]]
'''Barbara Celjska''', (*[[1392.]]; † [[Melnik]], [[Češka]], [[11. srpnja]] [[1451.]]), kći hrvatskog [[Ban|bana]] [[Herman II. Celjski|Hermana II. Celjskog]] i grofice Ane von Schaunberg.
== Životopis ==
Već [[1406.]]. godine spominje kao žena [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|ugarsko-hrvatskog]] kralja [[Žigmund Luksemburški|Žigmunda Luksemburškog]], iako je njihov brak sklopljen dvije godine kasnije, [[1408.]]. kada je Barbara imala 16 godina. Žigmund ju je uskoro uveo u državne poslove, pa ga je tako u vladanju zamjenjivala za njegovih dugotrajnih izbivanja iz Ugarsko-hrvatskog Kraljevstva (1412. – 1414. i 1416. – 1418.). Već [[1419.]]. žestoko se sukobila s mužem, koji je nju i njihovu zajedničku kćer [[Elizabeta, hrvatsko-ugarska kraljica|Elizabetu]] prognao na više od godine dana. Nakon pomirbe, Barbara od 1420. nosi naslov češke kraljice, od 1433. carice (kad je njen muž okrunjen za [[Sveto Rimsko Carstvo|njemačko-rimskog]] cara). Kako bi sebi osigurala vlast, odupirala se da prijestolje naslijedi [[Albert II. Habsburgovac]], koji se oženio njenom kćeri Elizabetom, pa je još za života Žigmund zapovjedio da se on zatvori. No, Albert je ipak zavladao te ju zatočio u [[Bratislava|Požunu]]. Nakon svog oslobađenja i unatoč prividnoj pomirbi s kraljem, svojim zetom, Barbara je pobjegla u [[Poljska|Poljsku]] da kao protukralja u [[Češka|Češkoj]] podupre mladoga [[Kazimir Jagelović|Kazimira Jagelovića]]. U Češku se vratila nakon Albertove smrti i nastanila u Melniku, gdje je umrla od [[Kuga|kuge]], 11. srpnja 1451. Dok je njezin suvremenik Enea Silvio Piccolomini (poslije papa [[Pio II.]]) žigosao njezin život kao razuzdan i poročan, ne mogu se previdjeti i druge osobine te žene izvanredne ljepote. Barbara je u svom, doduše spletkarskom, političkom djelovanju pokazivala veliku oštroumnost i političko umijeće. Bavila se [[Alkemija|alkemijom]] i voljela odijevati u crno zbog čega je u hrvatskom narodu (prije svega u sjeverozapadnoj Hrvatskoj gdje je imala posjede) do danas ostala zapamćena pod imenom ''Crna kraljica''.<ref>[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3462 Barbara Celjska ], enciklopedija.lzmk.hr</ref>
