Athanasius Kircher: razlika između inačica

'''Athanasius Kircher''' (Geisa kraj [[Fulda (grad)|Fulde]], [[2. svibnja]] [[1601.]]. - [[Rim]], [[27. studenog]] [[1680.]].), [[Nijemci|njemački]] [[isusovci|isusovac]] i [[znanost|znanstvenik]]. Bio je jedan od najsvestranijih učenjaka [[17. stoljeće|17. stoljeća]]; bavio se [[geologija|geologijom]], [[zemljopis]]om, [[astronomija|astrononomijom]], [[matematika|matematikom]], [[lingvistika|lingvistikom]], [[medicina|medicinom]] i [[glazba|glazbom]], a proučavao je i drevne civilizacije, [[vulkan]]e i [[magnetizam]]. Napisao je oko četrdeset djela, među kojima i [[enciklopedija|enciklopediju]] ''Musurgia universalis'' u kojoj piše o [[akustika|akustici]], proizvodnji [[zvuk]]a i teoriji glazbe, a pripisuje mu se i više izuma (''lanterna magica'').

Rodio se u gradiću Geisi na sjevernoj obali [[rijeka|rijeke]] [[Rhone]]. Prema imenu tog područja koristio je pridjevak ''Bucho'' ili ''Buchonius'', a kasnije često i ''Fuldensis'' (prema imenu obližnjeg gradskog središta).<ref name="newadvent.org">[http://www.newadvent.org/cathen/08661a.htm Catholic Encyclopedia - Athanasius Kircher]</ref> Isusovačkom redu pristupio je [[1618.]]. godine, studirao je u [[Paderborn]]u, [[Köln]]u i [[Koblenz]]u. [[teologija|Teološke studije]] započeo je u [[Mainz]]u, gdje je i zaređen je za [[kler|svećenika]] [[1628.]]. godine.<ref name="newadvent.org"/> Studirao je i brojne jezike, među ostalim latinski, [[grčki jezik|grčki]], [[hebrejski jezik|hebrejski]] i [[arapski jezik|arapski]]. Od [[1630.]]. predavao je matematiku, [[filozofija|filozofiju]] i istočnjačke jezike u [[Avignon]]u, a od [[1634.]]. živio je uglavnom u Rimu i predavao matematiku na Rimskom kolegiju ([[Latinski jezik|lat.]] ''Collegio Romano'').<ref>Opća i nacionalna enciklopedija, str. 304.</ref>

U želji da sakupi znanje, putovao je po čitavoj [[Europa|Europi]]. Godine [[1638.]]. zatekao se u [[Napulj]]u kada je potres uništio grad Euphemiju, što ga je navelo da izbliza prouči taj prirodni fenomen, kao i djelovanje vulkana.<ref name="newadvent.org"/> Desetljeće ranije, zatražio je dozvolu od nadređenih za [[misionarenje|misionarsko djelovanje]] u [[Kina|Kini]], no njegova je molba odbijena što ga je veoma razočaralo.<ref name="Eliksir i kamen, str. 207">Eliksir i kamen, str. 207.</ref>

Pribavivši [[teleskop]] [[1625.]]. godine ostavio je zabilješke o astronomskim zapažanjima vezanim uz [[sunčeve pjege]].<ref name="Eliksir i kamen, str. 207"/> Također, bavio se proučavanjem [[egipatska mitologija|egipatske religije]], smatrajući je izvorom svih ostalih [[religija]] i vjerovanja, a posebnu pozornost posvetio je i [[hijeroglifi|egipatskim hijeroglifima]], mada ih nije uspio dešifrirati, ali shvatio je poveznicu između tog pisma i [[koptski jezik|koptskog jezika]].