Policentrični standardni jezik: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m dodavanje točke u wikipoveznice s godinama, replaced: 1991. → 1991. (2)
Redak 28:
Sve varijante su ravnopravne jer ''„pojmovi ʻpolicentrični’ ili ʻpolinacionalni’ jezik ne sugeriraju odnose dominacije među različitim centrima jednog jezika. Naprotiv, oni su uvedeni i koriste se s ciljem da naglase načelnu ravnopravnost različitih nacionalnih varijanata jednog jezika“''.<ref name=Ammon496>[[#refAmmon1995|Ammon 1995]], str. 496.</ref> Čak, ''„po svoj prilici je pojam ʻpolicentrični jezik’, odnosno [[publikacija|publikacije]] i diskusije koje se odnose na njega, barem donekle pridonio osvještavanju te načelne ravnopravnosti i ojačao [[samopouzdanje]] nekih centara“'' koji su se smatrali slabijima.<ref name=Ammon496/>
 
[[Datoteka:Legal statuses of German in Europe.svg|thumb|left|240px|Policentrični njemački jezik]]Varijante su, dakle, načelno ravnopravne, što naravno ne znači da su jednake po svojoj prestižnosti. Na prestižnost utječe niz činilaca, a među glavnima su broj govornika i [[ekonomija|ekonomska]] snaga nacionalne zajednice koja se služi pojedinom varijantom.<ref>{{cite book|last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |year=2010 |title=Jezik i nacionalizam |url=http://bib.irb.hr/datoteka/475567.Jezik_i_nacionalizam.pdf |series=Rotulus Universitas |location=Zagreb |publisher=Durieux |pages=96, 294–301 |isbn=978-953-188-311-5 |oclc=729837512 |archivedate=8. srpnja 2012 |archiveurl=http://www.webcitation.org/690BiBe4T |accessdate=16. rujna 2014}}</ref> Nejednaka prestižnost ne može se ni [[zakon]]om poništiti. Razlika u prestižnosti može se oslikati na primjeru različitih nacionalnih centara njemačkog jezika: Njemačka ima oko 10 puta više [[stanovništvo|stanovnika]] od Austrije i 19 puta više od onog dijela Švicarske koji govori njemački, a [[bruto domaći proizvod]] Njemačke je [[1991.]]. bio 9,6 puta veći od austrijskog i 10,6 puta veći od onog dijela Švicarske u kojem se govori njemački.<ref>[[#refAmmon1995|Ammon 1995]], str. 484.</ref> Posljedica toga je veća prestižnost njemačke varijante od austrijske ili švicarske, što se očituje i u tome da mnogo više [[riječ]]i iz njemačke varijante ulazi u austrijsku ili švicarsku, nego obrnuto.<ref>[[#refAmmon1995|Ammon 1995]], str. 494–495.</ref> Također, kad se njemački uči kao strani jezik, najčešće se uči njemačka varijanta, daleko manje austrijska, a sasvim neznatno švicarska. To ne iznenađuje jer poznato je da kodificirajuće [[knjiga|knjige]] ''„jačih centara imaju veći prestiž“'' za [[stranac|strance]] koji uče taj jezik.<ref>[[#refAmmon1995|Ammon 1995]], str. 498.</ref> Npr. u [[Slovenija|Sloveniji]] se uči ponajprije njemačka, a ne austrijska varijanta njemačkog, iako je [[Slovenci]]ma Austrija susjedna zemlja.<ref>{{cite news|date=26. veljače 2004 |title=Vsaj dva tuja jezika |publisher=Delo |location=Ljubljana |page=9 |issn=1580-5352}}</ref>
 
Oslikana asimetrija među centrima njemačkog jezika nije rezultat nekakve ciljane jezične politike od strane Njemačke [[država|države]], nego ''„asimetrija je posljedica nejednake veličine i ekonomske snage tih triju centara“''.<ref name=Ammon496/> Ovo što je pokazano na primjeru varijanata njemačkog jezika vrijedi i za varijante drugih policentričnih jezika: ''„Jezične asimetrije ili asimetrije vezane za jezik između ekonomski jačih i slabijih centara policentričnog jezika postoje vjerojatno u svim ili u većini primjera takvog jezičnog tipa“''.<ref>[[#refAmmon1995|Ammon 1995]], str. 497.</ref>
Redak 82:
Kod policentričnih jezika varijante su potpuno ravnopravne, i svaka nacionalna zajednica u kojoj se govori pojedina varijanta samostalno odlučuje kako će je kodificirati.<ref name=Ammon496/> Tako se npr. razlikuju kodifikacije leksika engleskog jezika: ''„Pored ʻOxford English Dictionary’ [britanska kodifikacija] i ʻWebster’ [američka kodifikacija] postoje sada i australski, [[Južna Afrika|južnoafrički]] i [[Kanada|kanadski]] rječnici, koji leksički kodificiraju svoju nacionalnu varijantu“''.<ref>[[#refClyne2001|Clyne 2001]], str. 288.</ref>
 
I nacionalni centri njemačkog jezika raspolažu vlastitim kodificiranjem svoje varijante: ''„Kao primjere kodificiranja njihovog standardnog njemačkog navest ću ovdje samo [...]: za [[Njemačka|Njemačku]] DUDEN, za [[Austrija|Austriju]] ʻAustrijski rječnik’ (37. izdanje 1990) i za [[Švicarska|Švicarsku]] školski rječnik ʻNaše rječničko blago’ (I. Bigler i dr. 1987)“''.<ref>[[#refAmmon1995|Ammon 1995]], str. 459.</ref>. Austrijski rječnik ''(Österreichisches Wörterbuch)'' izišao je prvi puta [[1951.]]., u međuvremenu je po nalogu austrijskog Ministarstva [[obrazovanje|obrazovanja]], [[znanost]]i i [[kultura|kulture]] izišlo već 40. izdanje s više od 1000 stranica, a postoji i skraćena verzija koja se koristi u austrijskim [[škola]]ma. U navedenim djelima pojedine nacionalne jezične specifičnosti imaju porijeklo u lokalnim [[dijalekt]]ima.<ref>{{cite book |last=Kordić |first=Snježana | authorlink=Snježana Kordić |editor1-last=Badurina |editor1-first=Lada |editor1-link=Lada Badurina |editor2-last=Pranjković |editor2-first=Ivo |editor2-link=Ivo Pranjković |editor3-last=Silić |editor3-first=Josip |editor3-link=Josip Silić |title=Jezični varijeteti i nacionalni identiteti |publisher=Disput |pages=88 |chapter=Policentrični standardni jezik |url=http://bib.irb.hr/datoteka/426269.POLICENTRICNI_STANDARDNI.PDF |location=Zagreb |year=2009 |isbn=978-953-260-054-4 |oclc=437306433 |archivedate=4. kolovoza 2012 | archiveurl=http://www.webcitation.org/69f5Mtzox |accessdate=16. rujna 2014}}</ref>
 
Kodificiranje norme se kod [[Latinska Amerika|latinskoameričkih]] varijanti [[španjolski|španjolskog]] i [[portugalski|portugalskog]] rano odvojilo od [[Europa|europskog]] polaznog idioma, pogotovo što se tiče leksika. Već i u začetcima teorije policentričnosti navedena je zasebna kodifikacija varijanata: ''„U policentričnoj standardizaciji različiti skupovi normi mogu odražavati nezavisne kodifikacije dijalektalnih ili drugih jezičnih razlika (npr. upotrebu različitih pisama za pisanje jezika) koje su povezane s razlikama u [[politika|političkom]] ili u [[religija|religijskom]] identitetu ili u [[zemljopis]]noj lokaciji“''.<ref name=Stewart/> Kod varijanata policentričnog jezika je, dakle, normalna pojava da se svaka od njih nezavisno kodificira.