Menjševici: razlika između inačica

Do njihovog raskola došlo je na Drugom kongresu Ruske socijal-demokratske radničke stranke održanom u [[Bruxelles]]u (''srpanj'') i [[London]]u (''kolovoz'') [[1903.]]. <ref name=brit/> Načelno su obje frakcije bile za uništenje [[Kapitalizam|kapitalizma]] i svrgavanje [[car]]skog režima, ali ''menjševici'', predvođeni [[Julius Martov|Julijem Martovom]], preferirali su veliku, labavo organiziranu demokratsku stranku, čiji bi se članovi mogli u mnogim pitanjima i razilaziti, ali se ipak slagati oko bitnog. <ref name=tre/>Nešto nalik na [[Zapadna Europa|zapadnoeuropske]] [[Socijaldemokracija|socijaldemokratske]] stranke. Oni su bili spremni surađivati s ruskim [[Liberalizam|liberalima]], a imali su [[skrupul]] o upotrebi revolucionarnog terora.

Menjševici su aktivno sudjelovali i imali važne uloge u Revoluciji 1905. godine, osobito u radu u [[Sankt Peterburg|petrogradskog]] [[sovjet]]a. I oni su kao i [[boljševici]], sudjelovali u radu [[parlament]]a (Dume), patološki vjerujući da će njihov uspjeh biti korak prema stvaranju demokratske vlasti. Ruska socijal-demokratska radnička stranka definitivno se raspala - [[1912.]]. kad je [[Vladimir Iljič Lenjin|Lenjin]] povukao svoje pristaše iz nje, a ''menjševici'' su se međusobno posvadili oko stavova o [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. <ref name=brit/>

Iako su imali vodeće uloge u radu prvih [[sovjet]]a i privremene vlade, formirane nakon [[Februarska revolucija|Veljačke revolucije]] ([[1917.]].), i formalno osnovali vlastitu stranku u [[kolovoz]]u - Rusku socijal-demokratsku radničku stranku, Menjševici nisu bili dovoljno jedinstveni da zadrže dominantnu poziciju u političkim zbivanjima nakon [[1917.]]. Nakon boljševičke [[Oktobarska revolucija|Listopadske revolucije]], su se pokušali organizirati kao legalna [[opozicija]], ali su do kraja [[1922.]]. potpuno potisnuti, nakon tog su brojni ''menjševici'' otišli u [[egzil]].